Čavalić za N1 o novom zakonu o penzijama: Neki penzioneri bi imali mizerna primanja

Govoreći o strateškom projektu gasovoda, Čavalić je istakao da je BiH potrebno manje domaćeg politikanstva, a više "američkog pragmatizma". Kao izlaz iz trenutne blokade i političkih ucjena, vidi uvođenje američkog koncesionara.

"Dva su aspekta ovog projekta. Prvi je ekonomski – imate investitora i privatni kapital koji neće odnijeti cijevi iz države, a projekat bi mogao biti operativan u roku od tri do šest godina. Drugi je geopolitički moment. Nije loše imati američkog koncesionara kao garanta sigurnosti dok ne postanemo članica NATO-a", istakao je Čavalić, dodavši da federalni nivo treba pripremiti zakonske izmjene dok se na državnom nivou rješava međudržavni sporazum sa Hrvatskom.

"Hladan tuš" za penzionere sa manje staža

Posebnu pažnju zastupnik je skrenuo na predložene izmjene Zakona o PIO-u, konkretno na član 81. koji uvodi pojam "diferencirane minimalne penzije". Prema novom prijedlogu, visina minimalne penzije više neće biti ista za sve, već će zavisiti od godina staža.

Čavalić upozorava da su predloženi koeficijenti preniski i da bi ovo moglo predstavljati "hladan tuš" za građane koji su pred penzijom.

"Zamislite nekoga ko ima 60 ili 62 godine i računao je na određeni iznos, a sada mu kažete da zbog 15 ili 20 godina staža spada u kategoriju diferencirane penzije koja je drastično manja. To više nije penzija, to je socijalna pomoć od oko 450 KM", upozorio je Čavalić.

Naglasio je da je uputio amandman kojim traži povećanje tih koeficijenata za 5 do 10 posto, kako bi se ispravila nepravda prema ljudima koji su godinama radili, ali nisu uspjeli skupiti puni staž. Kritikovao je resorno ministarstvo koje je, prema njegovim riječima, pokušalo odbaciti amandman tvrdnjama da bi to ugrozilo boračku populaciju, što on smatra zamjenom teza.

Rekordan budžet na krilima zaduženja

Osvrnuvši se na Budžet Federacije BiH za ovu godinu, Čavalić je potvrdio da će penzije rasti, ali je upozorio na cijenu tog rasta. Iako se budžet od 8,9 milijardi KM naziva rekordnim, zastupnik SBiH-a napominje da se on u velikoj mjeri oslanja na nova zaduženja.

"Planirano je zaduženje od preko dvije milijarde konvertibilnih maraka u ovoj godini. Vlast to pokušava sakriti pričom o naslijeđenim dugovima, ali činjenica je da se rupa u budžetu krpi kreditima", zaključio je Čavalić.