I dok se u Narodnoj skupštini Republike Srpske pripremaju materijali za sjednicu na kojoj će poslanici raspravljati o radu visokog predstavnika, ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, o OHR-u je razgovarala s njemačkim ministrom diplomatije, Heikom Maasom. Susrela se i s kandidatom za novog visokog predstavnika Christianom Schmidtom. Istaknuta je važnost OHR-a za budućnost Bosne i Hercegovine. U međuvremenu, Schmidt je dobio konkurenciju - kandidovao se i Kanađanin Joseph Ingram.

Njemačka je jasno pokazala privrženost i podršku Bosni i Hercegovini time što je kandidovala dugogodišnjeg političara Christiana Schmidta. Time će Njemačka nastaviti pratiti bh. put od Dejtona do Brisela, istakao je ministar diplomatije Maas. No, kakve su Schmidtove šanse?

“U razgovorima koje mi vodimo imamo mnogo podrške za gospodina Christiana Schmidta. Vjerujem i da tamo gdje nismo dobili saglasnost nije riječ o ličnosti Schmidta, nego je riječ o tome da li taj ured treba dalje da postoji. Na osnovu svega što smo danas čuli i kada je riječ o problemima u BiH smatramo svrsishodnim da dalje postoji taj ured i kandidaturom Christiana Schmidta želimo kazati kao Savezna vlada da se u tom procesu želimo i dalje angažovati”, poručuje Heiko Maas, ministar vanjskih poslova SR Njemačka.

Domaći mediji ranije su špekulisali o tome kako Schmidth ne bi bio najbolji interes za BiH, zbog njegove navodne bliskosti s hrvatskim političkim tijelom. Njemački novinari upitali su Biseru Turković da prokomentariše kontroverze.

“Mislim da ne postoji čovjek na ovoj našoj kugli zemaljskoj o kome postoji usaglašeno mišljenje bez obzira da je kandidat za ministra, visokog predstavnika, predsjednika itd. Ali ono što jeste važno, jeste da postoji potreba za visokim predstavnikom, postoji potreba za jasno određenim ciljevima, za jasno određenom dinamikom i da znamo koje je to vrijeme u kome su planirani procesi ubrzavanja razvoja BiH, da se završe”, smatra ministrica vanjskih poslova BiH.

Diplomatski nastupi Bisere Turković nisu stav države, nego njena lična promocija, tvrde u HNS-u…

“Uvažena gospođa Turković pozvala je na snažno uključivanje OHR-a potpomognute SAD-om i novom administracijom oko pitanja reformi izbornog zakonodavstva. Uz gaf oko uključivanja Velike Britanije kao dijela EU (pitanje Brexita je već odavno završeno političko pitanje u EU), gospođa Turković javno, na sebi svojstven način, traži od ministra Maasa intervencije OHR-a čineći teške diplomatske i političke propuste na europskom putu BiH”.

I dok se vode unutrašnji verbalni ratovi o potrebi i ulozi visokog predstavnika, Schmidt je već dobio protukandidata. Joseph Ingram, Kanađanin je koji dobro poznaje prilike u Bosni i Hercegovini. Obnašao je fukciju rukovodioca Ureda Svjetske banke u Sarajevu. Univerzitetski profesor Adnan Huskić za N1 ističe, OHR je već dugo vremena prazna uniforma. Tu nema ništa osim zgrade. Svjedeno je ko će u njoj biti. Ako, ta osoba ne dobije podršku ostatka međunarodne zajednice za djelovanje.

“Također mislim da je povratak na ono što je nekada bilo značajno međunarodno prisustvo vrlo nerealistično očekivati da ćemo se mi vratiti u situaciju gdje visoki predstavnik donosi odluke umjesto nas, smjenjuje političare s pozicija zato što je kod nas nefunkcionalno pravosuđe, jer kod nas ne postoji politička kultura kroz koju bi se određene stvari na taj način rješavale. Mislim da je iluzorno i mislim da je na kraju krajeva i štetno za nas”, kaže Huskić.

Da je vrijeme za postepeno gašenje OHR-a nedavno je rekao šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler. To je pokrenulo oštre rasprave i rekacije u javnosti.

“Što je jako važno jeste da smo ujedinjeni i da dobro sarađujemo, to smo i dokazali u proteklom periodu na primjeru Mostara gdje je i OHR bio angažovan imali smo dobar tim na terenu, kada govorimo o dugoročnoj perspektivi, predviđa se postepeno gašenje OHR-a ali moramo raditi na onome što do sada nije riješeno, to je poznata 5+2 agenda. To se mora završiti”, navodi Sattler.

S druge strane, američka politika prema OHR-u je konsistentna. Eric Nelson za N1 je ponovio kako gašenje Ureda visokog predstavnika ne dolazi u obzir sve dok se ne ispune 5+2 uslovi. A do tog trenutka, istakao je, ostalo je nažalost, jako mnogo posla pred domaćim političkim predstavnicima.