U augustu 2021.godine zabilježen je rast nivoa cijena proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku za 0,2%. Više cijene zabilježene su u odjeljcima 'Hrana i bezalkoholni napici', 'Alkoholna pića i duhan', 'Namještaj i kućanski uređaji', 'Zdravstvo', 'Prijevoz', te 'Rekreacija i kultura'. Cijene rastu, shodno političkim tenzijama.

Poskupljenja struje pogađaju privrednike: Umjesto 20.000 plaćamo 40.000 KM / Ukoliko Vlada FBiH ne reaguje, slijede drastična poskupljenja i gašenja firmi / Troškovi života sve veći – ovo su samo neki od naslova na portalu n1info.com ukoliko jednostavno ukucate termin “poskupljenja”.

Cijene industrijskih proizvoda u BiH zabilježile rast za 7,5%

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u periodu august 2020. i august 2021. godina proizvođačke cijene industrijskih proizvoda su zabilježile rast za 7,5%.

Politička scena itekako utiče na ekonomski sektor smatra profesor Fikret Čaušević. U prošloj godini, kako bi se adekvatno borili protiv zdravstvene krize, susjedne zemlje javni dug su povećale za, Crna Gora približno milijardu, Srbija za oko 2 milijarde eura. Naša zemlja je povećala javni dug za samo 500 miliona eura.

“Međutim, nažalost zbog nespremnosti entitetskih rukovodstava i stalnih svađa u Predsjedništvu, kojima smo nažalost bili svi svjedoci i nismo postigli ni minimum konsenzusa na državnom nivou da se borimo protiv zdravstvenog problema koji nije zdravstveni problem niti Srba niti Hrvata niti Bošnjaka niti Jevreja u BiH ponaosob, nego svih nas zajedno”, naveo je prof. Fikret Čaušević sa Ekonomskog fakulteta Sarajevo.

“Mi kredite i sva ulaganja aposlutno nigdje ne vidimo”

Politolog Darko Kuzmanović upućuje na situaciju u RS gdje je cijena ulja, ali i još nekih prehrambenih proizvoda mnogo viša nego u Njemačkoj koja je prošle godine imala BDP 3.8 triliona dolara.

“Ako uporedimo sa 2005 godinom, govorim još uvijek u ekonomskim parametrima, stopa rasta industrijske proizvodnje 2005-te godine bila je 19,8%, a 2020-te godine ona je u padu 7,20%. Krediti privrede 2004-te godine bili su 601 milion maraka, a 2020-te 2.8 milijardi eura. Zapravo mi sve te kredite i sva ta ulaganja apsolutno nigdje ne vidimo. Još uvijek se vozimo lošim putevima, ekonomija nam je u veoma lošem stanju, korupcija cvjeta, organizovani kriminal, a niko ništa po tom pitanju ne radi”, konstatovao je Kuzmanović.

“Strah je jednostavno precjenjena riječ kojom se objašnjava svo nereagovanje javnosti u BiH”, ističe novinarka Gordana Katana.

“Mislim da straha nema, jer ja prosto ne znam, onaj ko je gladan, ko je nezaposlen, ko teško živi, kome članovi obitelji, prijatelji, umiru od kovida u ovom trenutku i moguće je zato što nemaju adekvatno liječenje i adekvatnu skrb, sve to trpe i ne reaguju, čega se ti ljudi boje?”, dodala je Katana.

Izvjesna opasnost od stagflacije

Nurijel Rubini, profesor na Univerzitetu Njujorka, prethodno u Klintonovoj administraciji glavni ekonomista u ekonomskom savjetu Bijele kuće, a zatim i savjetnik u Obaminoj vladi izjavio je da postoji vrlo izvjesna opasnost od stagflacije, pojave u kojoj dolazi do ubrzane inflacije uz istovremen pad zaposlenosti. Ovo su predviđanja na svjetskom nivou, ne daleka od BiH, smatra profesor Čaušević, i dodaje da se nada poličkim dogovorima, ne samo velikih svjetskih, nego i domaćih politika, kako se Rubinijeva predviđanja ne bi obistinila i kako ne bismo došli u finansijsku dubiozu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad