Koliko su izbori u BiH pošteni i slobodni? Možda samo na papiru, jer sve su glasnije optužbe o izbornim krađama. Svaki pokušaj uvođenja novih tehnologija u Parlamentu BiH je propao. Istražili smo kako bi izgledalo glasovanje skenerom, te šta bi značilo uvođenje obveznog glasovanja.

Umjesto papira, olovke i kutije, moglo bi biti ovako: Dobijete šifru, ukucate, skener vrši provjeru. Izlaze podaci koji bi trebali ukazivati na to, da li je sve spremno za glasanje, da li je neko prethodno manipulisao uređajem. Glasački listić, nakon što zaokružite željena imena, ubacujete u skener, koji ga neće prihvatiti ukoliko niste glasali kako je propisano. Ako je listić ispravan, umjesto do sada u kutiju, završava unutar uređaja.

“Svi podaci spašavaju se na karticu, ako se jedna kartica pokvari, spašavanje podataka ide na drugu karticu koja je u uređaju”, objašnjeno nam je.

No, da li će skeneri postati izborna realnost, ovisi o bh. vlastima, koje trenutno imaju druge prioritete u izbornom zakonodavstvu. A ovo su izmjene Izbornog zakona o kojima trebaju razmišljati, kaže predsjednik Centralne izborne komisije, Suad Arnautović. Kako osigurati fer i korektne izbore?

“Mi ćemo od 9. oktobra ovdje imati dane otvorenih vrata gdje ćemo prikazati tu novu tehnologiju za skeniranje otiska prsta, skeniranje glasačkih listića, brz transfer rezultata s biračkog mjesta do glavnog servera. To su pitanja, jednakost biračkog glasa, da ne govorim o ovom političkom kompletu tema kao što su implementacija presuda, ali ono što je zacrtano što bismo morali raditi kao što je prvi prioritet iz onih 14 prioriteta, a to je organizirati fer i slobodne izbore”, naglasio je Arnautović.

Uz uvođenje novih tehnologija, Arnautović lično predlaže i spuštanje praga glasanja, sa trenutnih 18 na 16 godina života, kako je to slučaj u Austriji. Predlaže i uvođenje obaveznog glasanja na izbore.

Primjeri pojedinih evropskih zemalja: Negdje su kazne za neopravdano odsustvo sa glasanja i do nekoliko stotina eura

Ovu praksu ima nekoliko svjetskih, ali i evropskih zemalja. Među evropskim su Belgija, prva država u svijetu koja je uvela obavezu glasanja. Ukoliko birač nije imao opravdanje da ne izađe na izbore, kažnjava se novčano od 25 do 50 eura, a za drugi neizlazak do 125 eura. Birač koji nije glasao više puta, gubi pravo glasa 10 godina, te pravo da napreduje u državnoj službi.

U Grčkoj kazne nisu rigorozne. Obaveza postoji, no sankcije su rijetke. Stoga je i izlaznost skromna.

Na Kipru pak, novčana kazna za neizlazak na izbore bez opravdanja je do 340 eura.

Obavezno glasanje postoji u jednom švicarskom kantonu. Novčane kazne su simbolične, prema nekim istraživanjima, izlasnost u ovom kantonu, veća je nego u drugima. Zavidnu izlasnost na izborima ima Luksemburg, gdje je glasanje također zakonska obaveza.

Izbori u Luksemburgu su obavezni za sve građane uz moguće izuzetke koji se odnose, prije svega, na starije od 75 godina i one zaposlene, koji zbog posla nisu u mogućnosti da se odazovu na poziv. Za takve ljude se najčešće organizuje glasanje poštom, to je jedna od opcija. Luksemburžani kada napune 18 godina, država ih automatski stavlja na birački spisak i ukoliko ne izađu neke od izbora prijeti im kazna od sto do hiljadu eura. Istine radi, te kazne se rijetko izriču, vjerovatno i zbog toga što je odziv na izbore zaista velik. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2018. iznosio je 87,9 odsto, na posljednjim lokalnim koji su se održali prije svega nekoliko mjeseci, 84,5 odsto.

Predsjednik Centralne izborne komisije, predlažući uvođenje obaveze glasanja, nije pak ciljao na sankcije građanima.

“Postoji niz mjera, ako vi podnosite zahtjev za npr. držanje oružja, za nabavku puške odbit će vam se ako niste bili glasač, ako niste izašli na glasanje, npr. to je jedna mjera, nećete puno izgubiti ali nećete ni dobiti neku privilegiju. Ili podnosite zahtjev da otvorite kiosk za prodaju hamburgera i slično, a niste glasač, dakle nije samo stvar u sanckijama, nego i stimulativnim mjerama, ako izađeš na izbore imat ćeš neke pogodnosti”, pojasnio je dodatno Arnautović.

Izmjene Izbornog zakona u ovom segmentu mogle bi podići izlaznost sa skromnih nešto više od 50 posto. Dok bi videonadzor, provjere otiska prsta, skeneri na glasačkim mjestima trebali stati u kraj izbornim krađama. No, sve bi itekako koštalo. Ipak vlasti su već godinama ZA uvođenje novih tehnologija. Ali samo deklarativno.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad