CNN o BiH: Opasna kriza kuha se na Balkanu

Vijesti 06. nov 202121:20 1 komentar
Komšić, Džaferović i Dodik (N1/F.Z.)

Bosna i Hercegovina je na ivici, kako upozoravaju analitičari, najozbiljnije krize od završetka rata 1995. godine, kada je na hiljade osoba ubijeno i gdje su počinjena stravična djela etničkog čišćenja.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni, Christian Schmidt, upozorio je ranije ove sedmice da je mirovni sporazum potpisan na kraju rata uz posredovanje SAD u opasnosti od kolapsa, ukoliko se ne preduzmu mjere da se zaustave srpski separatisti u nastojanju da se odvoje.

Milorad Dodik, srpski lider u tročlanom predsjedništvu, s vremenom je više puta prijetio da će se otcijepiti od ostatka zemlje, od rata sačinjene od dvije autonomne regije koje povezuje centralna vlada. Ovaj put, međutim, ide dalje, uvođenjem zakona koji bi razdvojili Republiku Srpsku od državnih institucija poput oružanih snaga i pravosudnih organa.

„ Ovo je jednako secesiji bez njenog proglašenja”, rekao je Schmidt Vijeću sigurnosti UN-a, koje se sastalo ove sedmice da bi produžilo mandat dugogodišnje misije mirovnih snaga EUFOR-a, predvođenih Evropskom unijom.

U zemlji u kojoj su etničke podjele između Srba, Bošnjaka i Hrvata dovele do počinjenja ratnih zločina u ne tako davnoj historiji, ovaj nivo napetosti čini posmatrače veoma nervoznim.

Nema sumnje da je ovo daleko najopasnija kriza od 1995. godine i da bi mogla dovesti do novog rata“, rekao je Ismail Ćidić, predsjednik Bosnian Advocacy centra, nezavisne nevladine organizacije koja se zalaže za slobodnu, suverenu, demokratsku i sekularna Bosne i Hercegovina.

Zašto se to sada događa?

Sektaške tenzije između zajednica traju još od kraja rata i potpisivanja Daytonskog sporazuma uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Ugovorom je okončan troipogodišnji rat, podjelom države po etničkoj liniji, na Republiku Srpsku i Federaciju, koju dijele i Bošnjaci i Hrvati. Dvije regije povezuju tročlano predsjedništvo, međunarodni izaslanici i centralna vlada.

Nijedan mirovni sporazum ne može izbrisati ubistva, sistemska silovanja i druge strahote koje su ljudi proživjeli tokom rata, ali jedan incident ostaje u sjećanju više od drugih: masakr u Srebrenici koji se dogodio između 11. i 22. jula 1995. godine.

Snage bosanskih Srba ubile su hiljade muslimanskih muškaraca i dječaka. Njihovi lideri su kasnije osuđeni za ratne zločine, a međunarodna zajednica je masakr priznala kao genocid. Međutim, nisu svi Srbi to spremni da prihvate.

Jedna takva osoba je Dodik – koga je posebno iznervirao zakon kojeg je nedavno uveo Visoki predstavnik, prema kojem bi se mogle izreći zatvorske kazne svakome ko negira da je počinjen genocid.

Ranije ove godine je o zakonu rekao: “Ovo je ekser u kovčegu Bosne… Republika Srpska nema drugu opciju osim da započne … otcjepljenje.”

Koliko loše stvari mogu postati?

Posmatrači strahuju da bi, čak i ako Dodik ne krene ka secesiji, njegovi postupci mogli ozbiljno destabilizirati i izazvati nasilje, prisilne migracije i groznu bijedu običnih ljudi.

“Građani širom Bosne i Hercegovine- uključujući i entitet Republika Srpska- strahuju od nasilja,” rekla je Arminka Helić, političarka bosanskog porijekla koja je sada članica britanskog Doma lordova, ali i bivša specijalna savjetnica britanskog ministra vanjskih poslova . ” Daljnji korak ka secesiji vjerovatno bi doveo do reakcije. Nema šanse da se razbijanje Bosne i Hercegovine obavi mirnim putem.”

Heather Staff, savjetnica projekta RAMP, organizacije specijalizovane za migracionu politiku, upozorava da će „nasilni sukobi dovesti do izbjegličke krize i raseljenih ljudi- 90-tih i 2000-ih godina vidjeli smo ljude kako bježe iz Bosne u susjedne zemlje kao što je Crna Gora. ”

Ona kaže da je ovo regija “u kojoj je retorika povremeno bila oštra u vezi sa tretmanom onih koji traže azil… kako bi oni koji bježe bili tretirani u susjednim zemljama?”

Uticaj bi se naravno osjetio i van granica Bosne i Hercegovine.

Jasmin Mujanović, autor knjige ‘Glad i bijes: kriza demokratije na Balkanu’, rekao je da bi to bila “katastrofa za Evropsku uniju i atlantsku zajednicu šire, jer bi to bila još jedna sigurnosna kriza u već izuzetno nestabilnoj jugoistočnoj Evropi.”

Istakao je da je s sigurnosnim krizama koje već postoje u Ukrajini, Bjelorusiji, Siriji i Afganistanu “značajno pogoršanje sigurnosti i stabilnosti Bosne nešto što i EU i SAD teško mogu sebi priuštiti”.

Kao što je to često slučaj u geopolitici, trn u oko Zapadu pruža priliku za rivale poput Rusije i Kine. Visoki zvaničnik EU rekao je za CNN da su zabrinuti kako bi se situacija mogla iskoristiti.

„ Zaglavljeni smo između dvije vatre. Ne može se vidjeti da međunarodna zajednica žrtvuje Srbe, jer gura njih i Srbiju dalje u zagrljaj Rusije. Ali Balkan je na pragu EU. Povećan ruski uticaj u regionu daje im još jedno uporište i platformu za utjecaj, ako žele dalje destabilizirati stvari.”

Ko je kriv?

Mnogi na Zapadu u četiri oka prihvataju da niko do sada nije uspio da priskoči i da bi sada moglo biti prekasno. Više izvora u EU, NATO-u i široj evropskoj diplomatskoj zajednici izrazilo je žaljenje zbog historijskog neuspjeha Zapada da uvede sankcije ili drugačije postupi protiv onih koji raspiruju vatru u Bosni i Hercegovini.

“Dodika i njegovu kliku secesionista i negatora genocida međunarodna zajednica dosljedno umiruje već 15 godina. On govori o- i ide ka- secesiji od 2006. godine,” rekla je Helić.

Mujanović je rekao da, iako su susjedna Srbija i Rusija “primarni arhitekti ove krize”, on vjeruje da je “odbijanje međunarodne zajednice – posebno država NATO-a – da odlučno djeluju na suzbijanju ove krize prije nekoliko godina “ ohrabrilo Dodika i njegove pristalice. Mujanović je posebno ukazao na EU, za koju je rekao da je bila “izuzetno neodoljiva” zbog sopstvenog unutrašnjeg neslaganja, čime je blok “u ovom trenutku na mnogo načina bio ne-faktor”.

Šta se može uraditi?

“ Međunarodna zajednica ima jasan mandat da zaštiti mir u Bosni”, rekao je Čidić. ” Svaka eskalacija nasilja u Bosni mogla bi im strašno naškoditi jer ne mogu sebi priuštiti sukob kojeg podržava Rusija, u kojeg su upleteni kineski i drugi interesi, na granicama NATO-a.”

Ali hoće li Zapad nešto učiniti? Zvaničnik NATO-a rekao je za CNN: ” Pozivamo Rusiju da igra konstruktivnu ulogu na zapadnom Balkanu. Redovno vidimo da Rusija radi suprotno. NATO radi na promicanju stabilnosti, sigurnosti i saradnje u regionu. Svako vanjsko uplitanje u domaće demokratske procese je neprihvatljivo.”

Očigledno je da je NATO mogao djelovati samo po naredbama svojih država članica i nema naznaka da će se u skorije vrijeme dogoditi nešto osim teških riječi.

Visoki zvaničnik EU rekao je da postoji politička volja da se učini nešto značajnije među nekim državama članicama EU, ali priznaje da će biti veoma teško uključiti svih 27 bez nekih velikih ustupaka zemljama unutar bloka po drugim pitanjima.

Vijeće sigurnosti UN-a ne može djelovati bez Rusije, koja je ranije ove sedmice glasala za zadržavanje mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini, tek nakon što je ime visokog predstavnika uklonjeno iz teksta rezolucije, čime je narušen kredibilitet tog ureda.

Međutim, postoji razlog za nadu. Mujanović kaže da bi države članice EU mogle “donijeti jednostrane sankcije” Dodiku i njegovim pristalicama, za koje smatra da bi imale uticaja.

Ali diplomatija nije funkcionirala 1990-ih, a Ćidić ne vjeruje da će i sada. ” Ovaj neuspjeli diplomatski pristup rezultirao je sa više od 100.000 poginulih i više od 1,1 milion izbjeglica”, rekao je.

Taj teži pristup bi mogle biti sankcije, u kombinaciji sa tretiranjem secesionističkih poteza kao evropskog “sigurnosnog izazova”, rekla je Helić. ” Moramo ovo vratiti. Što prije to uradimo, to je bolje i lakše. Ne želimo da čekamo godinama kao što smo to činili 1990-ih.”

Teško je vidjeti da će situacija u Bosni i Hercegovini biti bolja u bliskoj budućnosti. Međutim, uz dovoljno političke volje, moćni akteri mogli bi spriječiti da ona ponovo sklizne u nasilje.

Pitanje je- Jesu li moćne zapadne nacije previše rastrojene da bi posvetile dovoljno pažnje državi koja trenutno nije na vrhu njihove liste prioriteta- pa čak i ako su spremne djelovati, da li će možda otkriti da su previše zakasnile.

Originalni članak pročitajte na linku OVDJE.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare