Ćosić tvrdi: HDZ nikad nije mobilizirao glasače pričom o trećem entitetu, izbor Komšića je produbio konflikte u BiH

Komentarišući prekid prošlosedmične sjednice Doma naroda nakon što su delegati SNSD-a napustili zasjedanje i time srušili kvorum, Ćosić je rekao da ne može govoriti o motivima njihovog odlaska, ali smatra da su posljednje sjednice ipak pokazale određeni napredak u radu državnog parlamenta.

“Iskreno, ne mogu ja govoriti o pravim razlozima i motivima zbog kojih su kolege iz SNSD-a napustile sjednicu, uskratile kvorum kad je spomenuti zakon došao na dnevni red. To će oni svakako reći”, naveo je Ćosić.

Dodao je kako je nakon višemjesečnih blokada i međusobnih optuživanja ipak došlo do određenog pomaka.

“Nakon dugo vremena, višemjesečne blokade i javnog nadmudrivanja ko je odgovoran, ko nije za tu blokadu, imali smo jednu uspješnu sjednicu na kojoj je jedan zakon vrlo važan, zovimo ga evropski zakon, usvojen”, rekao je.

Kazao je da očekuje nastavak rada Doma naroda i usvajanje zakona koji su važni za Bosnu i Hercegovinu.

“Očekujem da ćemo imati uskoro još sjednica Doma naroda i da neće završavati prije nego počnu. To jest da će se neki zakoni usvajati, da će se malo promijeniti pristup zastupnika, a i više usaglasiti u samom kolegiju oko dogovaranja dnevnog reda”, naveo je.

Ćosić je potvrdio i da delegati HDZ-a BiH nisu ostali na nastavku sjednice nakon što je SNSD napustio zasjedanje, ali tvrdi da iza toga nije bilo nikakvog dogovora dvije stranke.

"Lično sam sreo gospodina Špirića na hodniku kad sam pošao prema dvorani i pitao sam ga hoće li biti nastavak. On je rekao da se neće vratiti”, rekao je.

Na dodatno pitanje da li je postojao bilo kakav zajednički dogovor HDZ-a i SNSD-a, odgovorio je:

“Nije bilo nikakvih dogovora u smislu zajedničkog nastupa.”

“Bez tih zakona gotovo sigurno bismo završili na sivoj listi”

Govoreći o zakonima koje BiH mora usvojiti kako bi izbjegla sivu listu Moneyvala, Ćosić je rekao da niko ne može garantovati da će dosad usvojeno biti dovoljno, ali smatra da bi situacija bila mnogo ozbiljnija da određeni zakoni nisu prošli parlamentarnu proceduru.

“Ne možemo dakle i niko ne može garantovati da će to biti dovoljno da ćemo izbjeći sivu listu, međutim to je jedan od uslova koji smo ispunili i da to nismo napravili, onda bismo gotovo sa sigurnošću mogli reći da će se Bosna i Hercegovina naći na sivoj listi Moneyvala”, rekao je Ćosić.

Dodao je kako očekuje usvajanje i ostalih važnih zakona.

“Ja očekujem da će preostali, pogotovo ovi što ih zovemo važnim zakonima, o kojima ovisi hoćemo li se naći na sivoj listi, o kojima ovisi hoćemo li dobiti sredstva iz Plana razvoja i tako dalje, da će se usvojiti”, naveo je.

Govoreći o zakonu o nelegalno stečenoj imovini, Ćosić je rekao da ne želi ulaziti u spekulacije da političari blokiraju zakon zbog vlastitih interesa.

“To je jedno, da tako kažem, objašnjenje koje je javno najprihvatljivije”, rekao je komentarišući tvrdnje da mnogi političari ne žele zakon koji bi mogao otvoriti pitanje njihove imovine.

Dodao je da ipak vjeruje da postoje “konkretni razlozi” za neusvajanje zakona.

“BiH trpi ogromne štete zbog neusvajanja zakona o tržištu električne energije”

Ćosić se osvrnuo i na zakon o regulatoru prijenosa i tržištu električne energije, upozorivši da Bosna i Hercegovina već sada trpi ozbiljne ekonomske posljedice zbog njegovog neusvajanja.

“Bosna i Hercegovina trpi i trpjet će, ako se ne usvoji taj zakon, zasigurno štete, posebno po osnovi plaćanja, nazovimo to tako, poreza na CO2 pri izvozu električne energije, koji su ponekad i veći od same cijene električne energije”, rekao je.

Posebno je govorio o sporu u vezi sa sjedištem berze električne energije, za koje je prvobitnim prijedlogom zakona bio predviđen Mostar.

“Onaj koji je tražio izmjenu predloženog, dogovorenog sjedišta morao bi obrazložiti zašto je sporan Mostar”, rekao je.

Naglasio je kako HDZ BiH nije naknadno insistirao na Mostaru, nego da je to rješenje već bilo sadržano u prijedlogu Vijeća ministara.

“Ne bi se inače našao u tekstu zakona koje je predložilo Vijeće ministara”, kazao je.

“BHRT ne može trajno biti na budžetu”

Govoreći o budžetu institucija BiH i mogućem finansiranju BHRT-a iz državnog budžeta, Ćosić je rekao da to ne može biti trajno rješenje.

“Prvo treba reći da to nije rješenje, da se razumijemo”, rekao je.

Ipak, priznao je da je HDZ bio spreman podržati takvu opciju kao privremenu pomoć javnom servisu.

“Iako smo mi pokazali političku dobru volju kao neku vrstu interventnog rješenja, da tako kažem, vatrogasnog rješenja. Jer ne može biti na budžetu javni RTV servis, zna se kako se on finansira", naveo je.

“Optužbe da Schmidt radi za Hrvate su neargumentirane”

Ćosić je komentarisao i odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i optužbe koje su godinama dolazile iz dijela političke javnosti da radi u interesu Hrvata u BiH.

“Mislim da su to potpuno neargumentirane ocjene”, rekao je.

Podsjetio je na proteste ispred OHR-a i optužbe koje su dolazile na račun Schmidta.

“To nikada nije argumentirano, osim ako se to može nazvati radom za hrvatske interese, što je spriječio izborne manipulacije radi preuzimanja Federalnog doma naroda”, rekao je.

Govoreći o zahtjevima SNSD-a da se ponište Schmidtove odluke, Ćosić je rekao da takvi zahtjevi nisu realni.

“Mislim da nisu realni, pogotovo što se u takvom zahtjevu spominju samo odluke jednog visokog predstavnika”, rekao je.

“Treći entitet HDZ nikad nije koristio za mobilizaciju birača”

Komentarišući sve češće priče o trećem entitetu uoči izbora, Ćosić tvrdi da HDZ nikada nije gradio kampanje na toj temi.

“Vidite, ako biste analizirali pažljivo ove protekle izborne cikluse, vrlo lako ćete doći do zaključka da HDZ nikad nije mobilizirao svoje glasače na priči o trećem entitetu”, rekao je.

Smatra da se pitanje trećeg entiteta često koristi za stvaranje antagonizma prema Hrvatima.

“Javna hajka i napadi na takav hrvatski politički stav nisu u biti napad na taj stav, nego napad na onu interpretaciju koju plasiraju sami napadači da bi oni onda na tome mobilizirali svoje glasačko tijelo”, naveo je Ćosić dodajući da se “mržnja plasira prema svemu što ima hrvatski predznak”.

“Komšićev izbor donio je produbljenje konflikata”

Ćosić je komentarisao i kandidaturu Zdenka Lučića za člana Predsjedništva BiH uz podršku Hrvatske petorke, navodeći da svaki novi kandidat smanjuje šanse za izbor “legitimnog člana Predsjedništva”.

“To je realno da svaki novi kandidat smanjuje mogućnost, s obzirom na birački hrvatski korpus, smanjuje mogućnost izbora legitimnog člana Predsjedništva BiH”, tvrdi Ćosić.

Govoreći o Željku Komšiću i mogućnosti da ponovo bude izabran glasovima Bošnjaka, Ćosić je rekao da je takva politika štetna za BiH.

“Svako racionalno razmišlja neka pogleda šta je to Bosna i Hercegovina dobila izborom Komšića na takav način. Ništa. Naprotiv, dobili su produbljenje konflikata, dobili su nepovjerenje među ljudima, među narodima, to nikako nije dobro za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je.

Komentarišući izjave o mogućem odnosu snaga “2:1 za Bosnu i Hercegovinu” u Predsjedništvu BiH, Ćosić je upitao:

“Pa onda se postavlja pitanje protiv koga to igra Bosna i Hercegovina, ako već taj sportski termin koristimo?”.

Kompletno gostovanje pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad