Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović obratio se javnosti nakon sjednice HNS-a, gdje su razgovarali o sankcijama, aktuelnoj situaciji, izbornom zakonu i izvanrednom saboru HNS-a.

“Ovaj Sabor bi bio isključivo posvećen, kad ga organiziramo, sigurnosnoj, političkoj i naravno Izbornom zakonu, jer je po nama sve međusobno povezano. Danas smo se dogovorili da sačinimo radni tim. Mi mislimo da bi realno bilo da za 10 do 15 dana imamo novi sastanak. Ja ne bih ništa bojkotirao dok tragamo za rješenjima. Nadam se da aktuelna politička situacija je takva da mi nemamo alternative oko Izbornog zakona i ustava. To nemaju ni Bošnjaci ni Srbi ni Hrvati, to nema nijedan žitelj BiH. Ko to danas ne razumije onda mislim da smo u dodatno većim problemima, jer je to izvorište svih problema i svi problemi u BiH su upravo oko toga”,  naveo je Čović.

Mirno rješenje

Njegov fokus je na pregovorima sa američkom administracijom, kako je rekao, upravo ovdje u Mostaru oko ovih detalja Domovi naroda, Predsjedništvo, varijacije…

“Ali se sad bruse one stvari koje smo manje-više ugrubo između sebe dogovorili. Ovisno o Predsjedništvu da li je izravan ili neizrava izbor, nijanse su u pitanju, pripremili smo izmjene ustava da svaki žitelj, svaki građanin BiH može biti biran i u Dom naroda i u Predsjedništvo kroz amandmane na Ustav, ali isto tako osigurali načinom izbora kroz ustav legitimno predstavljanje i u klubovima u Federaciji, i u Domu naroda BiH a i kad su upitanju tri člana Predsjedništva. To će postati ustavne kateogrije, u jednom smo trenutnu razmišljali da imamo ustavni zakon, međutim , čini mi se da bi bilo teško sve to skupa uraditi, tako da idemo sa onim ključnim elementima Ustav, opravcima Ustava sve drugo da bude izborni zakon jer se on mijenja natpolovičnom većinom”, kazao je Čović.

Na zadnjoj sjednici, a i danas Pregovarački tim HNS-a je dobio jednoglasnu potvrdu, nakon što su informirali članove o urađenom, dodao je.

“Legitimno je da pojedine političke partije (članice HNS-a) imaju drugačije mišljenje oko toga, neki misle da trebamo napustiti vlast, a mi mislimo da treba čuvati BiH, da ne smije biti rata u BiH, da se mirnim rješenjem mora sve napraviti, da nema niko pravo da žrtvuje ijedan život u BiH. Ne mogu pregovori biti dugi ako će mirno riješiti neki problem. Nažalost mi smo sada dobili vremenski okvir, izbori bi trebali biti u 10. mjesecu što znači da bi neko tijelo sukladno zakonu trebalo bi proglasiti, i vrijeme jednostavno curi, nismo u mogućnosti o izbornom zakonu pregovarati godinama”, naveo je Čović.

Sjesti i riješiti probleme

Jesu li do sada sankcije koje je Dodik dobio, uticale na njegovo ponašanje i jesu li ove sankcije drugačije od dosadašnjih? – pitao je Čović odgovarajući na pitanje o sankcijama Dodiku. Konstatovao je da problemi ostaju.

“Mi moramo sjesti i riješiti ove probleme. U Republici Srpskoj, dijelu BiH, vi morate sjesti i razgovarati s tim ljudima, bili oni pod sankcijama ili ne. Ja bih tu razdvojio dvije stvari jedno je kriminal, za što postoje institucije, pa ako ima dokaza nek svako odgovara, a drugo je priča, opća na nekim načelima. Činjenica je da ovdje ne funkcionira pravna država, ali ne bih dozvolio da na općim načelima govorimo o kriminalu, za to postoje institucije. O rokovima ne bih govorio. Zadnji put smo imali rok, pa smo ga otkazali. I sad su otprilike ti datumi, negdje oko 20. siječnja, ali da bi se to desilo moramo završiti ove pregovore na ovim razinama, jer smo tako prihvatili”, mišljenja je Čović, dodajući:

“Kada sam razgovarao s Palmerom, predstavnicima EU, rekli smo da ćemo na nivou eksperata pokušati otkloniti još neke razlike koje postoje, pa da ljudi kad bi došli da imamo par stvari da se još dogovorimo i da u dan-dva tu priču završimo. Moj stav kada sam pričao s Palemrom jeste nemojte od mene tražiti da pričamo o stvarima o kojima smo pričali u šestom mjesecu 2020-te godine, kada smo pravili sporazum o Mostaru i sporazum o izbornom zakonu. U sporazumu pišu osnovni elementi. Činjenica je da predstavnici američke administracije razgovaraju ovih dana sa SDA, SDP-om”.

Svi “ključni” ljudi unutar EU, rekao je, dobili su njihove prijedloge i kazali su da je to zadnje što kao Hrvati mogu uraditi da se uđe u izmjene Izbornog zakona.

“Radimo paralelno sa predstavnicima institucija kao Venecijanska komisija i sa ekspertima koji nam pomoći da koristimo jezik koji će svi razumjeti. I to radimo intezivno. Ja sam i ovih dana bio dva-tri puta u Zagrebu, uskoro ću ići u Brisel. Mi smo našli neke rečenice koje ne eleminirajući hrvatski, bošnjački , srpski, rješavamo pitanje da se svaki žitelj koji ima pravo glasa, može birati za člana Predsjedništva. Mislim da je naš prijedlog ispoštovao sve presude Evrospkog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH“, naveo je.

O mogućim sankcijama protiv njega kako su to govorili pojedini analitičari jer postoje slučajevi poputu Hercegovačke banke, Aluminijskog kombinata, Čović kaže:

“Nahodao sam se po sudovima iz vremena Petriča i to baš nahodao. To je bio taj obračun s politikama, mislim da rade iste stvari i danas oni koji ne misle isto ko što mislimo Bosni i Hercegovini, a izvana imaju svoj uticaj.”