BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema razvijenu mrežu autoputeva koji bi je učinili atraktivnijom za transprot ali i olakšali građanima naše zemlje putovanje na različite evropske destinacije. Autoputeva će biti, obećavaju nam već godinama vlastodršci ali je realnost da radovi idu sporo, traljavo i da još ne znamo kada i kako će ta mreža biti završena. Skoro trideset godina nakon rata građani BiH voze se potrošenim i nesigurnim putevima trošeći mnogo više vremena i sredstava da bi došli na željenu destinaciju.

Našu zemlju zbog neizgrađene infrastrukture zaobilaze i stranci koji za svoja tranzitna  putovanja biraju zemlje regiona koje imaju izgrađeniju mrežu autocesta.

Najviše kilometara autoputa u regionu ima Hrvatska.

HRVATSKA IMA NAJVIŠE AUTOPUTEVA

Hrvatska ima najdužu mrežu autoputeva u regiji, koja, prema podacima HUKA-e (Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine), iznosi 1.313,8 kilometara. Ukupno ima 11 autocesta, a najduža je Zagreb – Split – Dubrovnik dužine 484 kilometra. Mrežom autocesta u Hrvatskoj upravljaju tri društva.

HAC, koji upravlja sa 1112 kilometara autoputa, BINA 141 km i AZM, koji upravlja sa 60 km autoputa.

Najzahtjevnija dionica hrvatskog povezivanja autoputem bila je dionica Zagreb – Split koja je napravljena za 4 godine. Znamo, zvuči nevjerovatno u odnosu na ovih 30 bosanskih godina.

SRBIJA

Ukupna dužina mreže državnih puteva Republike Srbije I A reda (autoputeva) iznosi 937,309 km. Najduži autoput u Srbiji je Državni put I A reda broj 1, državna granica sa Mađarskom (gran. prelaz Horgoš – Novi Sad – Beograd – Niš – Vranje – državna granica sa Makedonijom (granični prelaz Preševo)), ukupne dužine 605,109 kilometara.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini je u funkciji ukupno 232,5 kilometara autoputeva. U Federaciji Bosne i Hercegovine u funkciji je 126 kilometara na koridoru Vc. U izgradnju je uloženo 2,65 milijardi maraka, od čega je 290 miliona maraka uloženo u eksproprijaciju zemljišta. Trenutno je 60 kilometara autoputa u izgradnji, za šta je uloženo 1,9 milijardi maraka.

U Republici Srpskoj je u funkciji 106,5, dok je u planu izgradnja još oko 280 kilometara autoputa.

Mnoga su aktivna gradilišta u BiH, a kraj izgradnje pojedinih dionica građani čekaju decenijama. Od obećanja političara, realizacije projekata pa do same realizacije potrebno je izuzetno mnogo vremena. Njačešće se nove dionice otvaraju pred lokalne ili opće izbore pa će i ove godine građani BiH biti obradovani sa nekim novim kilometrima. Matematički gledano u BiH se nakon završetka rata gradi 8 km autoputa godišnje.

Autoceste Federacije BiH najavile su da će autocestu na Koridoru Vc, čija dužina kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi 320 kilometara, završiti do 2028. 

“Pomenuti rokovi su nerealni. Nemaju utemeljenja u naučnim, organizacionim i finansijskim aspektima bosanskohercegovačke današnjice. Čuda se mogu desiti, ali ja ih trenutno ne nazirem, posebno zbog dosadašnje dinamike i zbog dolazećih najvećih izazova, kao što je tunel Prenj. Samo za njegovu izgradnju treba 7-8 godina. Dosadašnji načini organizacije posla i rada su pokazali da nemamo osnove se pouzdati u takve rokove. Nemamo razrađene dinamike, utvrđenih sredstava, niti rokova po pojedinim dionicama.” kazao je  nakon te najave za AJ Mehmed Bublin, profesor emeritus iz oblasti prostornog planiranja i građenja, ujedno i čovjek koji je još 1971. godine u Prostorni plan Bosne i Hercegovine ucrtao trasu današnjeg Koridora Vc.

Crna Gora

Zemlja je sa najkraćom dionicom u regionu, u toj je zemlji sagrađeno nešto više od 40 km autoputa.

Zanimljivo je da Slovenija koja je površinom više od duplo manja od BiH ima tri puta više km autoputeva od naše zemlje.