Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu niko nije upisao filozofiju, matematiku i fiziku, dok je srpski jezik od 35 planiranih studenata upisao tek jedan. Na Univerzitetu u Sarajevu, na pojedinim studijskim programima, takođe znatno manje upisanih nego prethodnih godina, bosanski jezik upisalo je oko 20 studenata, dok, primjerice, nastavničko usmjerenje za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu nije upisao niti jedan student.

Prvi upisni rok na pomenutim fakultetima upalio je alarme.

“Do sada to zbilja nije zabilježeno”, govori Milanka Babić, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu o činjenici da da će srpski jezik ove godine predavati samo jednom studentu.

Iako ističe nadu da će se situacija promijeniti u naredna dva upisna roka, Babić pojašnjava da se već godinama unazad bilježi trend pada interesovanja studenata za usmjerenja poput filozofskog fakulteta.

Razlozi za to su brojni, analizira Babić u programu N1, no jedan dominira u glavama studenata – “vi kad odaberete zanimanje u prosvjeti – vi se ustvari osuđujete na doživotno siromaštvo”.

Razočarana situacijom jeste, no Babić ne gleda nužno sa obeshrabrenjem na rad sa jednim upisanim na srpski jezik.

“Radit ćemo sa jednim studentom kao da ih je pedeset, može mu biti jako interesantno”, poručuje.

Situacija sa jednim upisanim studentom na usmjerenje, poput spomenute, na Univerzitetu u Sarajevu se desila na odsjeku za perzijski jezik.

“Sve je to u nemogućnosti da se zaposle”, slaže se sa kolegicom Babić rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj.

“UNSA na prvom upisnom roku zadovoljio svega 50 posto od odobrene kvote”

Situacija ni ranije nije bila bajna, no sada je krajnje zabrinjavajuća.

“Svršeni studenti iz polja humanističkih nauka se teže zapošljavaju, mi sve više živimo u društvu tehnologije. Država mora intervenirati ukoliko želi da nacionalne programe zadrži živim. U nacionalnim grupama predmeta nikada nije bilo puno studenata, ali sada ih nema nikako! Pored toga što se niko nije prijavio da studira ruski jezik, indikativno je i to da se niko nije prijavio na usmjerenje za nastavnički smjer za biologiju na PMF-u, gdje je ranije bivalo 10-15 studenata. UNSA je generalno na prvom roku zadovoljio svega blizu 50 posto onoga koliko nam je upisnom kvotom odobreno”, pojašnjava rektor u programu N1.

Stoga, smatra Škriljelj, rješenje se mora tražiti u privlačenju stranih studenata, a naročito onih iz Bosni i Hercegovini jako udaljenih zemalja. Stoga, apeluje na osnivanje fonda u BiH iz kojeg bi se vršilo stipendiranje takvih studenata.

Osim studenata iz zemalja regije, na UNSA se ove godine u prvom roku prijavilo svega devet stranih studenata.

“Na Palama svake godine 30 – 40 studenata upiše kineski jezik”

No, nije ni svaki studij jezika isti. U jednom su studenti pronašli naročito zanimanje, a profesorica Babić pojašnjava i zašto.

Mlade u BiH više zanima kineski nego bosanski, hrvatski ili srpski jezik

“Primjer kineskog jezika na našem fakultetu je odličan primjer šta da radi zemlja koja hoće da učini nešto na promociji svoje kulture i jezika u prostoru koji je jako daleko od nje. Oni su uložili jako puno sredstava da taj program uspije i ponudili su studentima varijante odlazaka tamo koje se finansiraju putem programa kineske vlade. Za četiri godine studiranja, studenti mogu skoro svake godine tamo ići i boraviti po nekoliko sedmica. Kina je egzotična, mlade privlači promjena sredine – i eto uspjeli su da na Palama svake godine imaju od 30 do 40 studenata koji upisuju kineski”, pojašnjava Babić.

“Ako zapustimo Filozofski fakultet – korijen univerziteta je ubijen”

No, mimo ovoga primjeri, usmjerenja za druge jezike, kao i generalno filozofski fakulteti ostaju zanemareni, na šta upozorava i Škriljelj, podcrtavajući da je upravo filozofski fakultet kolijevka iz koje su ponikli mnogi fakulteti.

“Ako njega, koji je univerzitet u malom, zapustimo, onda slobodno možemo kazati da je korijen univerziteta ubijen. Filozofski fakultet je temelj društva, temelj države”, naglasio je Škriljelj.

No, nisu samo zanemarenost od sistema, nedostatak ulaganja i promocije razlozi zbog kojih se mladi u BiH ne odlučuju na nastavnička zanimanja.

“Danas djeci profesori više nisu uzori – zato neće ni da studiraju nastavnička zanimanja. Ključni razlog je standard po kojem žive ti ljudi”, govori Škriljelj ponovo podsjećajući na primanja prosvjetnih radnika.

Rektor univerziteta u Sarajevu određeni dio krivice vidi i u profesorima.

“Ne sjećam se kad sam profeosre sa katedre za BHS vidio da govore o značaju jezika, češće ih slušam kako komentarišu političku situaciju, predstavljajući se kao politički analitičari. Ponekad i rukovodstva fakulteta marginaliziraju neke studijske programe. Vjerujem u uspjeh obrazovanja ako se profesori posvete pod broj jedan – svojoj profesiji”, naglasio je Škriljelj.

Osim na to, sagovornici N1 apelovali su i na izdvajanje za stipendiranje studenata na nacionalnim usmjerenjima, podsjećajući na odluku Vlada Kantona Sarajevo da svi studenti koji upišu PMF i ETF na usmjerenju za informatiku biti na budžetu, a što je rezultiralo uspjehoom s obzirom da su programi popunjeni.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad