Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet u vezi kamenoloma u Donjoj Jablanici. No, vođeni ranijim iskustvom, upućeni nisu optimistični da će za izgubljene živote, zaista, neko odgovarati.

Nakon što je kamenolom iznad Donje Jablanice označen predmetom rasprava i uzrokom velike tragedije, tužilaštvo HNK napravilo je prvi korak i formiralo predmet.

“Imenovan je tim tužilaca za rad na ovom slučaju, a pripadnici MUP-a HNK pod nadzorom Tužilaštva HNK preduzimaju radnje provjera navoda i informacija s ciljem utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija, s posebnim akcentom na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora”, navedeno je.

Vlada HNK: Sani d.o.o. Jablanica u nekoliko navrata tražio koncesiju

Da Vlada HNK preduzima aktivnosti radi saniranja posljedica razornih poplava, javnost je upoznala kantonalna premijerka. Tvrdi da nisu izdali nikakve koncesije, nakon čega je, po njenom zaduženju, uslijedila cjelokupna dokumentacija resornog ministarstva o kamenolomu, konkretno, za preuzeće Sani d.o.o. Jablanica. Ovaj izvještaj, između ostalog, potvrđuje da je preduzeće u nekoliko navrata tražilo koncesiju za eksploatiranje kamena na području Donje Jablanice, što nikada nisu dobili.

“Vlada nije izdala nikakvu koncesiju za taj kamenolom, niti bilježimo prihode od koncesijske naknade. Ipak, zatražila sam od Ministarstva da izvuče kompletnu dokumentaciju iz arhive vezano za to poduzeće”, navodi Marija Buhač, premijerka.

Da li je formiran predmet i u slučaju poplava na području Fojnice, Kiseljaka i Kreševa, pitali smo i tužilaštvo Srednjobosanskog kantona, no, za sada, kako nam potvrđuju, nije Eksploatacija prirodnih resursa šuma, posebno u kamenolomima, sumnjive dozvole, u vrhu su mogućih razloga koja zahtijevaju reakciju nadležnih. Ipak, ne vlada optimizam da će za ovu tragediju, zaista, neko i odgovarati.

“Jedan aktivista iz udruženja za zaštitu životne sredine, konkretno, iz Fojnice, govori da je ova poplava u njegovom mjestu, Fojnici, u Lukama, nastala zbog toga što su drvosječe bacile u rijeku otpad grana i ostalo. Neko za to mora odgovarati. A kako će odgovarati u ovoj državi gdje niko nikoga ne forsira”, mišljenja je Muriz Spahić, stručnjak za hidrologiju i geografiju.

Damir Nikšić, poslanik Naše stranke u PD PFBIH, kazao je da je u aprilu tražio reviziju svih okolišnih dozvola za kamenolome.

“Međutim, u toj inicijativi sam pomenuo i rječne tokove i šljunkare… I onda je odgovor iz ministarstva bio baziran, uglavnom, na tome da ministarstvo okoliša i turizma nije zaduženo za te šljunkare i te rijeke”, rekao je Nikšić.

“Ovo će za 10 dana biti zaboravljeno”

Da bi zbog odgovornosti, koja se tradicionalno prebacuje i sistema koji ne funkcioniše, pravda ponovo, mogla da bude na dugom štapu, mišljenja je i Anes Podić, iz “Eko akcije”.

“Ovo će za 10 dana biti zaboravljeno, kao 2014. Ovo možda sada završi nekom krivičnom prijavom, znate kako to u BiH izgleda za ovakve stvari. Neko će napisati krivičnu prijavu, to će otići u nezavisno tužilaštvo, crnu rupu zvanu nezavisno tužilaštvo, gdje će onda nestati. Ne znam da je iko ikada kažnjen za štetu načinjenu ljudima i okolini”, govori Podić.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, istaknuo je da  se mora dobro izanalizirati sve ono što se desilo, pogotovo u Donjoj Jablanici.

“Pogotovo kod tog famoznog kamenoloma, koji je, očigledno, jedan od razloga za stradanje velikog broja ljudi. S druge strane, bujične poplave su nešto što se teško može prevenirati, ili provjeriti. Neka struka odradi svoj dio posla. Ako ima bilo ko odgovoran za ijedan ljudski život, naravno da treba da snosi odgovornost”, rekao je Konaković.

Preventivno djelovanje, u velikoj bi mjeri spriječilo tragične posljedice. Osim toga što BiH nedostaje veći broj mjernih stanica, ne postoji ni uvezan sistem, u prvom redu, Civilne zaštite koja će imati mape ugroženih područja, planove evakuacija područja i vježbe evakuacije. Primjera radi, ako ste na području Hrvatske, putem SMS poruke, Civilna zaštita upozoriće vas na moguće pljuskove, grmljavinu ili oluju. U BiH ova mogućnost ne postoji. Nova upozorenja za poplavljena područja sa utorka na srijedu Federalni hidrometeorološki zavod objavio je na svojoj stranici.

“Procjena je između nekih 30-60 litara po m2 da bi palo u jugozapadnom dijelu Bosne, zapadnom i sjevernom dijelu Hercegovine i dijelu centralne Bosne, gdje u već zabilježene poplave. To bi, takođe, bilo ugroženo. Nije isljučeno, u sjevernoj Hercegovini, da padne i više”, upozorio je Damir Šantić, iz FHMZ.

U međuvremenu, BiH još čeka i na jedinstveni broj 112 za hitne slučajeve koji bi ubrzao reakciju interventnih službi.
Korak naprijed je postignut, ali sada je potrebno mijenjati državni zakon u ovom dijelu, gdje je loptica na državnom ministarstvu komunikacija i transporta BiH.

Sve informacije o poplavama u BiH čitajte na LIVE BLOGU.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad