Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta poslana je poruka važnosti očuvanja poštovanja i mira među ljudima, te glasne osude svih narativa u kojima postoje elementi dehumanizacije drugog i drugačijeg koji su začetak svih genocida. Da li i danas živimo u društvu u kojima nekima smeta nečije ime?

Djetinjstva koje je je obilježio strah i Holokaust… Ime Erna na lažnoj propusnici koja je bila karta za prvi bijeg pred fašistima sačuvalo joj je život. Preživjela je, ima 90 godina ali jasno se sjeća sebe kao djevojčice odvedene u logor.

“Bez obzira što smo znali da nismo nikome ništa uradili, da nismo krivi… bez obzira na to trebalo je znati da smi mi populacija koja treba da se sklanja ako želi da sačuva život. Ja sam kao sedmogodišnja djevojčica počela doživljavati taj grozni period koji je snašao nas, jevrejsku populaciju u Sarajevu”, kazala je Ester Erna Kaveson Debevec, preživjela žrtva holokausta.

Osnovni motiv za holokaust bila je antisemitska rasistička ideologija nacista. Jevreji nisu bili jedina žrtva nacističke Njemačke, ali bili su jedini narod ili grupa ljudi koju su fašisti željeli potpuno istrijebiti.

“Holokaust je bez sumnje bio najveća tragedija 20. vijeka u kojoj je stradalo 6 miliona ljudi samo zato što su bili Jevreji”, kazao je Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH.

“Svijet je nakon drugog svjetskog rata rekao nikad više, ali očigledno nije bio dovoljno glasan u svemu tome jer imam o čitav niz ratnih zločina i genocida koji su se desili od perioda 1945. pa do danas. Mi moramo da naučimo da je govor mržnje prva stepenica Holokausta, genocida ratnog zločina”, kazao je Vladimir Andrle , predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija.

Svijet ni danas nije mjesto u kom se ne podstiče mržnja niti je mjesto u kom su svi jednaki; nije to ni BiH.

“Ako prihvatimo ideju da pripadnici drugih zajednica poput jevrejske nisu u mogućnosti da obnašaju najviše pozicije u vlastitoj zemlji , time dopuštamo opstanak pogrešnih stavova. Šutnja može biti jednako smrtonosna kao i otrov a okretati glavu od grafita sa svastikom, govora mržnje ili dezinformacija, podjednako je opasno”, kazao je šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.

Holokaust je počeo tihim viševijekovnim antisemitizmom, tako što su Jevreji obilježavani, etiketirani, proglašavani nacionalnim neprijateljima, dehumanizovani.

“Genocid je ponovljiv. Put do genocida počinje od mržnje. Mržnja proizvodi zlo koje kasnije može rezultirati u čudovišnim razmjerama”, kazao je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Razmjerama u kojima stradaju milioni nevinih. Razmjerama koje nas obavezuju da se borimo za svijet u kom ne dominira mržnja.

“Zato se mi, njihovi potomci, zaklinjemo na dobročinstvo, kako bi sačuvali uspomenu na njihove duše”, kazao je Igor Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge.

Zakletva na dobročinstvo mnogima zvuči utopistički, možda se i govori samo u molitvi, ali kada bi svi koji se sjećaju stradalih u prethodnim ratovima, dobročinstvom čuvali uspomenu na njih, umjesto što im je njihova žrtva nerijetko izgovor za poziv na mržnju i podjele, svijet bi bio mnogo bolje mjesto.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad