Imenovanje Kaje Kallas za novu šeficu vanjske politike Europske unije moglo bi označiti prekretnicu za europsku diplomaciju na Zapadnom Balkanu. Reputacija bivše estonske premijerke da podržava suverena prava manjih država i njena osuda ruske agresije znači da možemo očekivati ​​da se direktno suoči s izazovima u regiji kojoj nedostaje medijska pažnja, ali je i dalje nestabilna, smatraju autori analize za britanski think-tank koji se bavi analizom kritičkih pitanja s kojima se suočava Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i šire.

Tekst naslovljen Kaja Kallas: Nada i skepticizam u diplomaciji Zapadnog Balkana analizira odnose u našoj regiji, te ključne izazove s kojima se Zapadni Balkan susreće u procesu EU integracija.

“Ključni izazov su loši odnosi između Srbije i njenog južnog susjeda Kosova. Dijalog Beograda i Prištine ima za cilj normalizaciju odnosa između njih dvoje, a EU, formalni posrednik dijaloga, često se poziva da djeluje kao arbitar. No, uprkos obećavajućem početku, inicijativa je urodila malo plodom. Od 2013., kada su prvi sporazumi postignuti, provedba je u zastoju, često zato što Srbija odbija poštivati ​​ih. Na primjer, Kosovo je uvelo putovanje bez pasoša, ali Srbija je to prihvaćanje odgodila do 2022.”, podsjeća se u tekstu u kratkom osvrtu odnosa BEograda i Prištine i pokušaja normalizacije njihovih odnosa.

“Preblag odnos EU prema Srbiji”

U februaru i martu 2023., nastavljaju autori, strane su postigle novi sporazum o normalizaciji i usvojen je ‘provedbeni aneks’, poznat kao sporazum Brisel-Ohrid. Međutim, Srbija je uputila službeni prigovor EU. Beograd se žalio da Brisel-Ohrid nije u skladu s Ustavom Srbije. U Prištini je bilo razočaranje što EU nije vršila pritisak na Beograd da ispuni svoje obveze tokom cijelog procesa.

“Nedavni događaji naglašavaju zašto je potrebna promjena u pristupu EU. Napetosti na sjevernom Kosovu kulminirale su nasilnim napadima u Ibër-Lepencu i Banjskoj, za koje zvaničnici u Prištini odgovornim smatraju Beograd. Napadi su vjerovatno posljedica preblagog odnosa EU prema Srbiji. Beograd je dugo imao koristi od nevoljkosti EU da poduzme odlučne korake, poput rezanja financijske podrške u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan, dok je Beograd koristio provokativnu taktiku za jačanje svoje pozicije, ali bez značajnijih posljedica”, smatraju autori, Dr. Simon Sweeney, profesor međunarodne političke ekonomije na Univerzitetu York i dr. Seb Bytyci, viši predavač na William Collegeu.

Naglašavaju da slab odgovor na ove napade “jača percepciju da je politika EU jednostrana”, te “umjesto da se pozabavi temeljnim uzrocima napetosti, Unija je pokušala ublažiti situaciju izbjegavajući izravne kritike Srbije i ne izričući nikakve kazne”, To potkopava proces dijaloga i narušava povjerenje u EU kao poštenog posrednika, zaključuju.

Nova šefica EU diplomacije: Hoće li Kallas uspjeti u tome da se njen glas čuje?

Prema autorima analize, Kallas se suočava s dvostrukim izazovom: “mora osigurati provedbu postojećih sporazuma i zauzeti čvršći stav prema destabilizirajućim akcijama”. Prvo će zahtijevati prevladavanje odugovlačenja i fokusiranje na konkretne rezultate, što zahtijeva od EU da djeluje protiv strana koje ne poštuju svoje obaveze i odbijaju dogovoriti pravedan plan provedbe.

Još jedna balkanska poteškoća – Bosna i Hercegovina

Pretpostavljaju i da će se desiti otpor nekih članica EU koje su sklone blagom tretmanu Srbije.

“Međutim, ako Kallas uspije osigurati djelotvoran konsenzus Europskog vijeća, izbjegavajući veto svake države članice, to bi moglo postaviti temelje za pravedniji i učinkovitiji proces. Možda postoje i pouke koje treba naučiti iz prošle decenije, kao što je jasno davanje na znanje da će nepoštivanje dogovorenih odgovornosti izazvati sankcije. Oštriji stav prema neuspjehu u postizanju napretka mogao bi čak koristiti još jednoj balkanskoj poteškoći, ustavnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine”, ističu autori.

Postavljaju pitanje: da li je Kallas dorasla tim izazovima.

“Njezina nacionalnost sugerira da će biti proaktivnija od svojih prethodnika po pitanjima Balkana. Estonija priznaje neovisnost Kosova i dosljedno podržava članak 2 (4) Povelje UN-a kojim se potvrđuje državni suverenitet i teritorijalni integritet. Ona je stoga u jačoj poziciji da nepristranije utječe na dijalog Beograda i Prištine od svog španskog prethodnika Josepa Borrella, koji je došao iz jedne od pet članica EU koje ne priznaju Kosovo. Štoviše, Estonija je oprezna zbog ruskog i kineskog malignog utjecaja u Europi i možda neće blagonaklono gledati na bliske odnose Srbije s tim strateškim rivalima. Nekoliko drugih faktora ukazuje na uravnoteženiji i dinamičniji pristup. Uz standardnu ​​predanost europskim vrijednostima pravde i jednakosti koje bi trebale oblikovati način na koji EU postupa u odnosima Srbije i Kosova, Kallas je pokazala odlučno vodstvo u podršci Ukrajini. Bila je nedvosmislena u osudi ruske aneksije Krima 2014. i bit će netolerantna prema bliskim vezama Beograda s Moskvom. Ona može potaknuti veću hitnost u provedbi sporazuma”, mišljenja su analitičari britanskog think-tanka UK in a Changing Europe.

Ipak, navodi se u zaključku, ostaje za vidjeti mogu li Srbija i Kosovo riješiti međusobne razlike i više se uskladiti s EU.

“Rizik je da velika konkurencija moći za utjecaj u regiji doprinosi nestabilnosti. Napori da se smanje napetosti bez pozivanja svih strana na odgovornost za svoje postupke neće donijeti pozitivne rezultate. Umjesto toga, EU mora jasno dati do znanja da se nasilje i provokacije s bilo koje strane neće tolerirati. Nadamo se da Kaja Kallas donosi svjež pristup koji je više usmjeren na rezultate”, dodaju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje