Prije 29 godina, tačnije 21. novembra 1995. godine, i nakon višesedmičnih pregovora uz posredovanje američke diplomatije parafiran je mirovni sporazum za BiH, u vazduhopolovnoj bazi u Dejtonu. Delegacije koje su predvodili tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević parafirali su sporazum kojim je okončan rat u BiH. Dejtonski sporazum službeno je potpisan 14. decembra 1995. u Elizejskoj palači u Parizu. U nastavku saznajte i u videu pogledajte kako se na potpisivanje gledalo te '95. te šta je za Bosnu i Hercegovinu Dejton danas.

Historijski dan je za Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo osvanulo u nanosima snijega. Rat nije zaustavio printanje vjerovatno najvažnijih izdanja poznatih bh. novina. Naslovnice na svima iste – potpisan konačni mir.

Građani Sarajeva su tog 14. decembra 1995. ovako komentirali:

“Mislim da je ovo mir zauvijek”.

“Vrlo sam sretna, plačem”.

Prijenos potpisivanja pratio se gdje god je to u još ratnim okolnostima bilo moguće. U kafićima. Na linijama. U privatnim kućama.

Dok su jedni bivali sretni, drugima pak nije bilo drago. Mnogi su i tada rekli, u mir će povjerovati onog trenutka kada se budu mogli vratiti svojim kućama širom BiH.

Brčko, 24. novembar 1995.

“Želio bi svi da se vrate u Brčko, i ja sam bio radnik u Brčkom, i ja bih težio da se vratim, šta ću eto, nemam ja šta drugo”.

29 godina nakon, Dejton je mnoge od njih iznevjerio. Aneks 7 koji je trebao osigurati povratak svih na svoja ognjišta, nikada nije implementiran. Nepoštivanje prava povratnika je svakodnevno. Gdje je Dejton najviše zakazao je, smatraju mnogi, kod vrijeđanja žrtava i negiranja međunarodnih presuda za genocid.

“Ne može se vječito trpiti ovako ponašanje, ne damo vam govoriti jezikom koji vi želite, pa vam ne damo imovinu, sada oduzimaju građanima bošnjačke nacionalnosti, te niz provokacija, napda i tako dalje. Da sam ja neko ko je u politici, a hvala Bogu pa nisam, moj bi princip bio sljedeći: presude međunarodnih sudova pa možemo razgovarati”, kaže Murat Tahirović, Udruženje žrtava i svjedoka genocida BiH.

A od ‘95. do danas bilo ih je mnogo. Što za zločine i genocid, što protiv diskriminatorskog dejtonskog Ustava. Jučer je okončana rasprava u slučaju Slavena Kovačevića u Strazburu. Njegova tužba proistekla je iz nemogućnosti da se iz entiteta Federacija glasa za člana Predsjedništva iz entiteta Republika Srpska. Dvije decenije nakon, Dejtonski sporazum svako čita onako kako mu odgovara.

“Mi nemamo danas BiH koju su građani izglasali ‘92. godine na referendumu. Danas je država duboko podijeljena i etnički i entitetski, društvene veze su pokidane, državne institucije ne rade, neefikasne su, vrijednosti na kojima smo mi živjeli i kojima smo gradili BiH prije su totalno potisnute, tako da je na sceni jedna politička utakmica u kojoj je pitanje ko će izaći kao pobjednik”, ističe Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH.

BiH ne posjeduje originalni primjerak mirovnog sporazuma. Još 2008. član Predsjedništva Željko Komšić obznanio je kako je primjerak nestao iz arhiva, do danas se ne zna gdje je. To ne sprječava zvaničnike Republike Srpske, u prvom redu Milorada Dodika, da ga svakodnevno tumače prvenstveno u korist entiteta, a na štetu države, smatraju mnogi. Takvi stavove uglavnom podržavaju i zvaničnici iz Srbije.

“Sve ono što treba da bude ovdje rješenje, mora da bude rješenje između dva entiteta i tri konstitutivna naroda, mislim da je to potpuno legalistički pristup i on obezbjeđuje ono što jeste slovo Dejtonskog sporazuma, sve drugo je improvizacija i sve drugo je špekulacija”, mišljenja je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Aleksandar Vulin, potpredsjednik Vlade Srbije, ističe kako Vlada Republike Srbije ima “jasnu dejtonsku poziciju a to znači da poštujemo BiH, njen teritorijalni integritet ali volimo Republiku Srpsku i u skladu sa slovom Dejtona očekujemo da da se Dejtonski sporazum bespogovorno i bez ikakvih promena i izvršava”.

Dejton, pak, ne znači otimanje nadležnosti koje pripadaju državi, rekla bi tako većina političara iz Federacije. Da se mnoge od njih pita, davno bi ga mijenjali. Luđačka košulja, kako Dejtonski sporazum nazivaju, platforma je za političke blokade, koje decenijama onemogućavaju zemlji da napreduje. Ipak, ono čega se pribojavaju mnogi, pa i međunarodna zajednica, u slučaju izmjena, jesu novi sukobi. Stoga već tri decenije, uz manje intervencije visokih predstavnika, mirovni sporazum ostaje nepromijenjen.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje