Negativan prirodni priraštaj plus negativan migracioni saldo formula je potencijalnog demografskog kolapsa u Bosni i Hercegovini. Svjetske prognoze predviđaju da će broj stanovnika u BiH do 2060. godine pasti na 1,7 miliona. Postajemo li zemlja staraca?

Demografska statistika godinama nije nam naklonjena. Od 2007. BiH bilježi veći broj umrlih nego rođenih. Isti trend registrovan je i za devet mjeseci ove godine, kada je rođeno više od 18.300 djece. To je za oko 1% manje u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno, preminulo je više od 25.800 osoba, što je za oko 16% manje u odnosu na uporedni period.

“Ako govorimo o prirodnom priraštaju to znači da nam je za devet mjeseci oko 14.600 više umrlih osoba u odnosu na broj rođenih. Bez obzira što imamo manje rođenih i manje umrlih, razlika između rođenih i umrlih je sve veća”, kaže Mirsada Adembegović, Agencija za statistiku BiH.

Na zabrinjavajuću demografsku sliku uticala je, između ostalog, pandemija kovida, pa je 2021. registrovan najveći negativan prirodni priraštaj. Na vitalnu statistiku ne može se mnogo uticati. Međutim, mnogo više brine migraciona, jer je veliki odliv stanovništva, posebno mladih, prisutan godinama. Tome svjedoči naš sagovornik koji sada živi u Sloveniji.

“Ja sam prije 10 godina otišao tamo, supruga je došla prošle godine. Trenutno je takvo stanje u BiH da nije baš za poželjeti. (Pretpostavljam da to znači da ne razmišljate o povratku?) Trenutno ne”.

Zvaničnih podataka nema, ali procjenjuje se da je u posljednjoj deceniji državu napustilo više od 600 hiljada građana. Iako je alarm za uzbunu odavno upaljen, reaguje se, čini se, tek sada. Unija za održivi povratak i integracije BiH provodi nekoliko različitih projekata u koje se sve više, kako kažu, uključuju nadležni na različitim instancama.

“Zabrinuti su svi načelnici opština i vrlo rado učestvuju u zaustavljanju građana iz svojih opština. Naročito trebam istaći načelnika Bratunca koji je tako svesrdno ušao u program zadržavanja građana i đaka koji jednostavno nestaju u školama. Zanimljivo je da je distrikt Brčko u proteklih nekoliko godina ostao bez oko 17 hiljada građana, zatim Zvornik. Odžak je najalarmantnija opština koja je ostala bez svojih građana”, ističe Mirhunisa Zukić, Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Tvrdnje da nas čeka demografski kolaps potvrđuju i istraživanja Evropske komisije koja predviđaju da će do 2060. godine BiH imati 1.7 miliona stanovnika, odnosno, da će taj broj biti znatno smanjen. Istovremeno će broj osoba starijih od 65 biti povećan sa 15% na 45%.

Da se BiH rapidno suočava s povećanjem broja penzionera, pokazuje i podatak da je od kraja 2018. do kraja 2023. taj broj povećan za više od 45 hiljada.

“Smatram da taj negativan obim vanjskih migracija neće biti u tolikoj mjeri kao sada i kako navode te projekcije. Ali, sigurno, već sljedeće godine, imaćemo manje stanovnika nego što imamo sad”, tvrdi demograf Aleksandar Majić.

Vidljivo je to i na sarajevskim ulicama. O mladosti jedino svjedoče kafići.

Upravo je bolji posao jedan od razloga koji mlade tjeraju iz države. Ipak, ne razmišljaju svi o napuštanju države. A kod pojedinih koji su to uradili, osjećaj pripadnosti opredijelio je na povratak.

Odliv radno sposobnog stanovništva veliki je izazov i za ekonomiju. Uporedo s rastom broja penzionera poslodavci muku muče s nedostatkom radnika. Zbog toga se oslanjaju na uvoz radne snage, čiji je broj u BiH od 2020. udvostručen i trenutno broji oko pet hiljada.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad