Evropa skreće udesno, gotovo polovinu Evropskog parlamenta bi nakon izbora u junu bi mogla činiti krajnja desnica, a u 9 od 27 zemalja članica Unije mogla bi odnijeti pobjedu pokazuje najnovije istraživanje Evropskog vijeća za vanjske poslove koje je objavljeno nedavno. O detaljima istraživanja, uticaju krajnje desnice na donošenja odluka u tijelima EU, o mogućem uticaju na proširenje Unije na Zapadni Balkan te o tome kako bi na sve mogao uticati povratak Donalda Trumpa na vlast u intervjuu za N1 govori Viša direktorica za strategiju i transformaciju i viša naučnica u Evropskom Vijeću za vanjske poslove Susi Dennsion.

N1: U Vašem izvještaju o politici stoji oštar zaokret udesno, prognoza za izbore za Evropski parlament 2024. godine. Sažetak kaže da ćemo vidjeti kako će izbori za Evropski parlament doživjeti veliki pomak udesno u mnogim zemljama. Mislim da, ako ne griješim, ima ih 18 na koje ste konkretno ciljali. Devet sa desnim krilima na prvom mjestu i devet sa drugim i trećim mjestom. Možete li nam dati malo detalja o tome?

DENNSION: Da, sigurno. I hvala Vam puno na prilici da pričamo o Izvještaju. Ono što pokušavamo da uradimo ovim člankom je da skrenemo pažnju na činjenicu da, iako je istina, ono što ćemo vjerovatno vidjeti na ovim izborima jeste da će desni centar moći ostati najveća grupa. Tako će grupa EPP, grupa Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, ostati najveća grupa, a da bi progurala zakonodavstvo, sada će morati vrlo blisko sarađivati s krajnjom desnicom po određenim pitanjima, jer neće moći izgraditi dovoljno veliku koaliciju s drugim grupama centra koji se obnavljaju,socijalistima i demokratama, gledajući rezultate. Ono što to znači je da ćemo vjerovatno vidjeti mnogo više politike od slučaja do slučaja u Evropskom parlamentu u kojem stranke krajnje desnice imati značajnu količinu moći. Dakle, kako s pravom kažete, ističemo da će u devet država članica, antievropske grupe koje bi spadale ili u ECR ili u AfD evropske političke porodice, ući na prvom mjestu u državama članicama na izborima za Evropski parlament. Dakle, ovo uključuje, prema trenutnim anketama, zemlje poput Austrije, Belgije, Češke, Francuske, Mađarske, Italije, Holandije, Poljske i Slovačke. A onda postoji još devet zemalja u kojima očekujemo da budu ili na drugom ili trećem mjestu. Najveće zemlje ovdje su zemlje poput Njemačke, Španije, kao i Švedske, Estonije, Finske, Bugarske, Portugala i Latvije. Tako da mislim da je zvono za uzbunu koje pokušavamo da zazvonimo ovim člankom, prvo, da će postojati ta potreba za saradnjom. Ali drugo, već vidimo u sadašnjem Evropskom parlamentu spremnost centra da radi sa krajnje desnim strankama na predmetima kao što je imigracija. Vidimo veliki otpor koji neki nazivaju zelenim udarom protiv klimatskih i ekoloških zakona, gdje krajnja desnica sve više dobija na značaju. A u čitavom nizu oblasti već vidimo kako bi mogle izgledati posljedice ovog oštrog skretanja u desno sa još manje mjesta za krajnju desnicu. Tako da će nakon ovih izbora biti veoma izazovno progurati progresivnu agendu.

N1: Ali, kada pogledamo Parlament, na osnovu Vašeg izvještaja biće skoro 50/50 između velike koalicije, koja je sada na vlasti i koalicije krajnje desnice. A to pokazuje da u mnogim zemljama ta krajnja desnica neće imati koristi samo na evropskim izborima, već i na nacionalnim izborima, kao što je Austrija, gdje je Slobodarska stranka u osnovi spremna da formira novu vladu nakon nacionalnih izbora.

DENNISON: Upravo. Predstoji niz nacionalnih izbora koji će u tom smislu biti prilično kritični. Zaista, već smo vidjeli da se u posljednjih šest mjeseci vlade Nizozemske, Finske i nešto prije toga, Švedske, kreću mnogo dalje udesno u nacionalnom kontekstu. I kao što kažete, možemo očekivati još ovakvih slučajeva u narednim mjesecima. Ali mislim da je to i da se istakne uticaj izbora za Evropski parlament u nacionalnom kontekstu, jer je to, kako mnogi ljudi kažu, 27 nacionalnih takmičenja i obično se vode više o pitanjima od unutrašnje političke važnosti, a ne o evropske agende u cjelini. A to će značiti da, iako se radi o izbornoj borbi za mjesta u Evropskom parlamentu, oni će uokviriti debatu u svakoj zemlji u tom političkom periodu. Što će značiti da će kada su u pitanju druge institucije EU u koje dolaze nacionalne vlade, prije svega Vijeće, osjećati da su dobili određeni mandat ili će osjetiti da im je mandat ograničen raspravama koje su održani na izborima za Evropski parlament. Dakle, o migracijama, o klimi i tako dalje. Možda ćemo uočiti manju spremnost nacionalnih vlada da odobre progresivne mjere, a očekivala bih da ćemo sigurno vidjeti više ograničenja među nacionalnim vladama u Vijeću u vezi s idejom proširenog budžeta EU, što mislim da je vrlo kritično pitanje u vrijeme kada, ako želimo progurati zelenu tranziciju u isto vrijeme kao i nastavak ekonomskog oporavka i tako dalje, u vremenu kada su Evropljani veoma zabrinuti za troškove života, postojaće potreba za povećanjem resursa u evropskom vlasništvu. Dakle, da bi na neki način uradila stvari koje Evropska unija treba da uradi da bi ostala jak geopolitički akter u sadašnjem vremenu, to će postati mnogo teže.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad