Deset godina od presude Karadžiću: Kako je svijet reagovao na osudu za genocid

Sud je tada utvrdio da je Karadžić bio na “vrhu moći” u Republici Srpskoj i da je bio jedina osoba koja je imala autoritet da spriječi ubistva bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada Srebrenice - ali da to nije učinio.

Prema obrazloženju presude koje je prenio Reuters, sudsko vijeće zaključilo je da je naredio da budu premješteni kako bi bili ubijeni.

Reuters je upravo taj pravni detalj stavio u središte izvještaja, uz ocjenu da je riječ o “najgorem ratnom zločinu u Evropi od Drugog svjetskog rata”.

The Guardian je tada posebno isticao da je Karadžić proglašen krivim za 10 od 11 tačaka, ali i da su mnogi preživjeli i porodice žrtava odmah nakon presude izražavali nezadovoljstvo jer 40 godina zatvora nisu smatrali dovoljnom kaznom za razmjere zločina. U analizi objavljenoj nakon presude, Guardian je ocijenio da je riječ o osudi koja po svojoj težini spada među najozbiljnije izrečene u Evropi od Nirnberga.

Al Jazeera je u prvi plan stavila širi kontekst rata u Bosni i Hercegovini. Njihov izvještaj podsjećao je da je Karadžić bio najviši politički zvaničnik kojem se sudilo pred tribunalom UN-a zbog rata u kojem je ubijeno oko 100.000 ljudi. Time se fokus nije zadržao samo na Srebrenici, nego i na činjenici da je presuda imala težinu presedana za čitav rat i međunarodnu pravdu u bivšoj Jugoslaviji.

U američkim medijima, naglasak je bio nešto drugačiji.

The Washington Post i drugi američki komentatori tretirali su presudu ne samo kao vijest iz Haga, nego i kao dokaz da je međunarodna pravda spora, ali dostižna. Posebno se isticala uloga ICTY-a kao institucije nastale usred rata kako bi se prvi put nakon Drugog svjetskog rata uspostavila individualna odgovornost za masovne zločine u Evropi.

The Atlantic je presudu uokvirio kroz političku i komandnu odgovornost Karadžića, podsjećajući da nije bio samo politički lider bosanskih Srba nego i vrhovni komandant njihovih snaga. Taj list je poseban akcenat stavio na vezu između genocida u Srebrenici i opsade Sarajeva, podsjećajući da je upravo ta kombinacija - masovno ubistvo u Srebrenici i višegodišnji teror nad glavnim gradom - učvrstila njegovu historijsku i pravnu odgovornost.

Iako je konačna kazna izrečena tek 2019, kada mu je u žalbenom postupku dosuđen doživotni zatvor, već 24. marta 2016. bilo je jasno da je riječ o jednoj od najvažnijih presuda za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini - i o trenutku koji je širom svijeta potvrđen istom ključnom činjenicom: genocid u Srebrenici pravosnažno je ostao imenovan onako kako jeste - genocid.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad