Desetine vozača već ispale iz sistema, prijevoznici najavili blokadu: „Sav uvoz i izvoz će biti obustavljen, mnoge fabrike bi stale“

Prijevoznici iz zemalja zapadnog Balkana ponovo su protestovali zbog pravila prema kojem profesionalni vozači u Schengenu mogu boraviti najviše 90 dana u periodu od 180 dana.

Nakon protesta održanih u ponedjeljak, prijevoznici čekaju 2. septembar i, kako je Brković kazao za Novi dan N1, zasjedanje u Bruxellesu na kojem bi jedna od glavnih tema trebalo biti upravo pitanje prijevoznika sa zapadnog Balkana.

„Ukoliko sutra ne dobijemo nikakav pozitivan odgovor, mi definitivno naše proteste moramo realizovati isto kao što su bili u januaru ove godine, to jest da naše nezadovoljstvo pokažemo na granicama s Evropskom unijom“, rekao je.

Naglasio je da bi akcija bila regionalna i da bi u njoj zajedno učestvovali prijevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

„Osjećamo se izigranim“

Na pitanje osjećaju li se prijevoznici izigranim nakon brojnih razgovora i obećanja, odgovorio je potvrdno.

„Naravno da se osjećamo izigranim, jer, kao što ste vidjeli, posljednje dvije godine ništa konkretno se nije desilo. Da je neko imao dobru volju da nađe rješenje za ovaj problem, pa makar i privremeno rješenje, našao bi ga“, kazao je.

Prema njegovim riječima, prijevoznici do danas nisu dobili rješenje koje bi odgovorilo na njihov ključni problem.

Govoreći o tome zbog čega dogovor još nije postignut, Brković je kazao da ne zna razlog te da pretpostavlja da je riječ o birokratiji.

Također je iznio tvrdnju da prijevoznici, prema informacijama kojima raspolažu, među najvećim protivnicima pronalaska rješenja vide Francusku i Poljsku.

„Kao što mi imamo informaciju, zasad su najveći protivnici Francuska i Poljska da se nama nađe neko rješenje. Zašto, mi ne znamo“, kazao je.

„Svaki dan najmanje pet vozača dobije zabranu“

Predstavnik prijevoznika upozorava da problem postoji bez obzira na to hoće li doći do blokade.

Kako tvrdi, svaki vozač koji dobije zabranu ulaska u Schengen u trajanju od tri do 12 mjeseci praktično ispada iz sistema međunarodnog transporta.

„Mi, organizovali te proteste ili ne, svakako ćemo stati i do tog kolapsa će doći sistemski, lančano. To što mi radimo, mi samo želimo preventivno da preduzmemo neke radnje kako bismo pokušali spriječiti da dođe do te opće katastrofe koja slijedi“, kazao je Brković.

Prema njegovim tvrdnjama, „svaki dan najmanje pet vozača“ dobije zabranu u Austriji, Njemačkoj ili prilikom ulaska u Schengen.

Upitan koliko je vozača zbog zabrana već ispalo iz sistema, odgovorio je:

„Ono što ja znam, sigurno u posljednjih 15 dana najmanje 50 do 100 vozača.“

Govorio je i o slučajevima deportacija vozača iz Evropske unije te njihovom tretmanu prilikom kontrola.

Prema njegovim riječima, bilo je slučajeva u kojima policijski službenici u civilu prilaze vozačima tokom redovne pauze, kontrolišu njihove pasoše i broj dana provedenih u Schengenu, nakon čega, kako tvrdi, dolazi i do hapšenja i deportacija.

Kada je riječ o Hrvatskoj, kazao je da tamo, prema informacijama kojima raspolaže, nisu imali takve slučajeve deportacija i tretmana vozača, već da su vozači vraćani s granice, a da su neki dobijali i zabrane.

Šta prijevoznici traže?

Prijevoznici, kako je objasnio, traže barem prijelazno rješenje kojim njihovi vozači ne bi bili sankcionisani dok se ne pronađe trajno rješenje.

Među mogućnostima o kojima su govorili je povećanje dozvoljenog broja dana boravka na 120 u šest mjeseci, kao i promjena načina računanja boravka.

„Naš jedan od prijedloga je bio da se broji u satima, koliko je taj vozač stvarno proveo u Evropskoj uniji“, kazao je.

Kao glavno rješenje naveo je mogućnost izdavanja radnih viza profesionalnim vozačima na godinu ili dvije.

„Mi bismo s tim bili zadovoljni jer bi u tom slučaju naš rad bio neometan i mogli bismo da radimo normalno i lanci snabdijevanja bi funkcionisali normalno“, rekao je.

Govoreći o mogućem rješenju u Hrvatskoj, kazao je da bi ono prijevoznicima mnogo značilo jer na ulasku u Hrvatsku više ne bi imali problem s brojanjem dana.

„Za manje od tri mjeseca ispune 90 dana“

Problem je, tvrdi Brković, u tome što se profesionalnim vozačima dan ulaska računa kao cijeli dan boravka, bez obzira na to koliko su vremena zaista proveli na teritoriji Evropske unije.

„Naši ljudi ne idu da ostanu u Evropskoj uniji, a tih 90 dana famoznih koje oni spominju svaki vozač koji radi međunarodni transport popuni za manje od tri mjeseca“, kazao je.

Pojasnio je da to ne znači da vozač zaista provede svih 90 dana u EU.

Prema njegovim riječima, vozači provedu između 15 i 22 radna dana u Evropskoj uniji, dok na ukupan broj dana dodatno utiču zabrane kretanja kamiona tokom vikenda i druga ograničenja.

„Naš vozač apsolutno nema nikakve razlike od običnog turiste koji ide na ljetovanje u Evropsku uniju. Do 90 dana smo turisti, a 91. dan i više smo migranti, što je neprihvatljivo“, kazao je.

Šta će se dogoditi 14. septembra?

Ukoliko do tada ne bude pozitivnog signala, prijevoznici su za 14. septembar najavili regionalnu blokadu.

Brković naglašava da datum nije izabran kako bi se blokada što prije provela, već kako bi Evropskoj komisiji ostavili vrijeme za reakciju.

„Da smo htjeli blokirati granice, mi smo granice mogli blokirati davnih dana i još uvijek biti na njima“, kazao je.

Naglasio je da bi riječ bila o regionalnoj akciji država koje imaju isti problem.

„Bolje da sami stanemo nego da nas sistemski uništavaju“, poručio je.

Putnici će moći prelaziti granice, blokada bi se odnosila na robu

Posebno je naglasio da najavljena akcija ne bi zaustavila kretanje građana preko granica.

„Građani treba da znaju da će njihovo kretanje biti nesmetano. Blokada granica će se odnositi samo na protok robe, znači na izvoz ili uvoz robe iz ili u Evropsku uniju“, kazao je.

Prema njegovim riječima, autobusi i putnička vozila moći će se kretati bez prepreka.

Prijevoznici, međutim, upozoravaju da bi zaustavljanje teretnog saobraćaja moglo imati ozbiljne posljedice po privredu.

Brković tvrdi da bi zastoj posebno pogodio fabrike koje zavise od izvoza i uvoza, a među sektorima koje je naveo su autoindustrija, industrija namještaja, metalurgija i hemijska industrija.

„Sav uvoz i izvoz će biti obustavljen“

Brković je upozorio da je Bosna i Hercegovina izrazito oslonjena na drumski transport te iznio procjenu da bi njegovo zaustavljanje imalo veoma ozbiljne posljedice.

„Ono što građani isto trebaju da znaju jeste da je Bosna i Hercegovina isključivo vezana samo za drumski transport, tako da sa stajanjem međunarodnog drumskog transporta sav uvoz, sav izvoz će biti obustavljen“, kazao je.

Prema njegovoj procjeni, to bi direktno ugrozilo brojne fabrike koje zavise od izvoza.

Govoreći o mogućnosti da transport preuzmu prijevoznici iz EU, ocijenio je da bi oni mogli preuzeti samo mali dio tržišta i da bi njihove usluge bile znatno skuplje.

Na kraju razgovora iznio je tvrdnju da bi u pojedinim slučajevima troškovi stranih prijevoznika mogli biti „i do 200 posto viši“ od troškova domaćih prijevoznika.

Kao razlog naveo je prazne kilometre koje bi strani kamioni morali prelaziti kako bi došli po robu u Bosnu i Hercegovinu i potom je vratili na tržište Evropske unije.

Prijevoznici zato čekaju odgovor iz Bruxellesa, a ukoliko rješenja ne bude, 14. septembar ostaje datum za koji najavljuju regionalnu blokadu teretnog prometa prema Evropskoj uniji.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad