Bizarni trendovi godinama su prisutni na društvenim mrežama. Mladi koji se fotografišu na grobovima uz poruke mržnje ili neprimjeren ples, zdravstveni radnici koji snimaju svoje reakcije nakon što im umre pacijent, samo su neki od popularnih sadržaja. Na Tik Toku ali i drugim medijima prisutni su i tzv. izazovi, nerijetko po život opasni.

Depresija kod mladih

Mladić se slikao čučeći na mezaru uz poruku “Gazi po balijama”, objavili su juče mediji, a zatim se oglasio otac dječaka upućujući izvinjenje:

“Šta reći nakon ovog čina već isti osuditi na sve moguće načine. Moji prijatelji Bošnjaci znaju da ja nisam nacionalistički odgojen i sve sam to prenosio na svoje dvoje djece koja su djeca iz mješovitog braka oca Hrvata, majke Bošnjakinje. Jako me zabolila ova situacija.”

Uslijedilo je danas i izvinjenje dječaka.

“Nikako ovo ne smijemo posmatrati kao pojavu hrvatskog nacionalizma. Radi se o jednoj osobi koja treba snositi punu odgovornost. Postoji tendencija da se na društvenim mrežama objavljuju ekstremno agresivna i bizarna videa kako bi izazvala trenutnu reakciju i satisfakciju. Nažalost, normalnost na društvenim mrežama gubi na vrijednosti. odgovor je u sistematskoj edukaciji kako koristiti društvene mreže, a toga, trenutno, nema”, kazao je psihijatar Esad Boškailo.

Primjer iz Mostara jedan je u moru sličnih, plasiranih na društvene mreže.

Zdravstveni radnici koji snimaju svoje reakcije nakon smrti pacijenata, potvrda su da se pitanje primjerenog korištenja društvenih mreža ne odnosi isključivo na mlade, koji ipak jesu najosjetljivija kategorija – godinama izložena po život opasnim virtuelnim izazovima, i nakon smanjene socijalizacije tokom pandemije, još ranjivija.

“Nevjerovatni su procenti depresije kod mladih, kod djece, nevjerovatni su procenti anksioznosti. Imamo djecu od 12, 13 godina koja su depresivna, imamo slučajeve, u Sarajevu, djece koja su se pokušala ubiti, u tako ranoj dobi”, rekla je psihologinja Nirvana Pištoljević, dodajući:

“Imaju sad već iskvarene imidže o svom tijelu, zato što se na socijalnim mrežama nameće kako treba dijete da izgleda, kakve su joj usne kako treba šminkati se, ogroman pritisak na djecu…”

Reakcije roditelja

Istraživanja govore da djeca otvaraju naloge na društvenim mrežama sa 12 i po godina, a u dobi od 10 do 12 godine hormoni sreće se najintenzivnije aktiviraju kao posljedica društvenog odobravanja, dječiji mozak tada reaguje na motivaciju iz društvene sredine.

“I mi damo onda telefon u ruke i kažemo hajde sad, otvori se cijelom svijetu da može da gleda tvoje slike da ti daje komentrae, da privlačiš pažnju. Imamo jako puno slučajeva gdje djeca jednostavno odu van kontrole…”, navela je Pištoljević.

I dok imamo primjere roditelja koji će reagovati na neprimjeren sadržaj koje je dijete postavilo imamo i roditelje koji će svojim odnosom prema ovom uređaju (telefonu) i društvenim mrežama biti pozitivan ili negativan primjer djeci. Stručnjaci potvrđuju da cijelo društvo ima uticaj ali da je učenje po modelu iz djetetove baze, doma – ključno, te da je u toj bazi više nego ikad, potrebno razgovora – osnovne preventive svakog negativnog ponašanja.