Milorad Dodik i dalje vodi u trošenju novca za lobiranja, poglavito u Sjedinjenim Državama. Prema posljednjim podacima, građani entiteta RS su izdvojili 40 miliona maraka na različite lobističke kuće u Americi. Dok za Bosnu i Hercegovinu niko ne lobira, ispostavilo se da su Dodikova lobiranja dala rezultate, od izuzeća stranih sudaca, preko Mehanizma koordinacije, do tupljenja američke oštrice u BiH.

Najmanje deset lobističkih kuća u SAD-u radilo je u interesu Republike Srpske u posljednjih 20-tak godina. Veliki novac je potrošen, ali su stigli i rezultati, bar ako je suditi pema izvještaju Bosnian Advocacy Centera. Čitava retorika Milorada Dodika osmišljena je u lobističkim krugovima.

“Koliko se galama digla samo zato što je neko pomenuo priču o mirnom razlazu, kao da je pomenuo atomski razlaz”, kazao je Dodik sredinom aprila ove godine.

Zagovaranje nezavisne Republike Srpske, dio je pomno osmišljene strategije u lobističkim kućama, tvrdi se u analizi. “Slovo a ne duh Daytona”,”Bosna i Hercegovina kao državna zajednica”, samo su neke od ključnih fraza na kojima se zasniva čitava Dodikova politika. Fraze koje su skupo plaćene.

Ako je neko pomislio da je lobiranje uobičajena pojava, i da to svi rade, nije u pravu. U istom periodu kada je Republika Srpska na lobiranje potrošila 40 miliona maraka, Bosna i Herecegovina je potrošila nulu.

Republika Srska lobiranjem uspjela zaokružiti strateške ciljeve

Dok je država spavala diplomatskim snom, Republika Srpska je lobiranjem uspjela zaokružiti svoje strateške ciljeve, smatra se u izvještaju.

“Također, prema analitičarima u Washingtonu koje smo kontaktirali, rezultat ovog “savjetovanja” je i Mehanizam koordinacije, jedan od ključnih koraka na putu Bosne i Hercegovine ka Europskoj Uniji, a koji je Milorad Dodik (zajedno s Draganom Čovićem) ustrojio na način da se u donošenju vanjskopolitičkih odluka
u ovom procesu pitaju čak i kantoni, a svakako i entiteti”, navodi se u izvještaju.

Kao rezultat Dodikovih lobističkih napora, upućeni lobistima pripisuju i uspjeh u izuzimanju stranih sudaca iz Suda BiH, ali i slabljenje utjecaja Washingtona, kako bi glavnu palicu u BiH preuzeo Brisel.

“Upravo to što je Dodik otupio prisustvo onako agilnog utjecaja kako smo naučili ili kako se očekuje od Sjedinjenih Američkih Država, prema Europskoj uniji. EU je često bila troma u BiH, kasnila je i na neki način, Dodik i njegovi lobisti”, kazao je Erol Avdović.

Dio lobističkih htijenja Banjaluke su i predstavništva Republike Srpske, a posebno ono otvoreno u Washingtonu. Na čelu ovog, kako se službeno naziva, Ureda RS za saradnju, trgovinu i investiranje je Obrad Kesić, koji danas nije imao vremena za izjavu.

Opozicija u RS s nepovjerenjem gleda na apsktraktno trošenje novca

A vremena, niti novca, očito, nisu našli ni predstavnici probosanske politike, koji su, prema tvrdnjama Avdovića, nerijetko ostali zatečeni rezultatima Dodikovog lobiranja.

“Čovjek se zapravo iznenadi, frapira, koliko nema vizije, koliko nema sluha. Dodik je 1998. godine proglašen kao vizionar, i ja bih mu dao taj epitet. Istovremeno bih kritikovao vlasti BiH, koje u korist vih građana, a ne samo nečega što je Daytonska legacija, ne koriste takvu mogućnost i ne izdvajaju sredstva”, dodaje Avdović.

“Ne možete lobirati za sebe dok nemate iole logičan i kompromisan prostup. Ko će doći? Pogledajte šta se dešavalo kada je došapo Lavrov u BiH? On je nešto pokušao, a dobio je zauzvrat skandale sa svih strana. Ko će poslije toga doći u BiH?”, pita se Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH.

Ne treba zanemariti i jak medijski utjecaj u svijetu, poput članaka u uglednim časopisima i o raspadu BiH, ili člancima o negiranju genocida u Srebrenici.
Opozicija u Republici Srpskoj s nepovjerenjem gleda na trošenje velikog novca na apstraktna lobiranja. Često sarkastično postavljaju pitanje kakvo je to lobiranje, ako je u istom tom Washingtonu Milorad Dodik na crnoj listi?

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad