Inflacija se ne zaustavlja dok traju pregovori ko će u koju fotelju nakon općih izbora. Na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara budžet za narednu godinu nije se našao ni na dnevnom redu. Još uvijek nema masovne kontrole tržišta, stopiranja rasta cijena, nema ni ukidanja akciza na gorivo i PDV-a na osnovne životne namirnice. Rekao bi naš narod “nema šta, nema”.

Nezapamćena poskupljenja osnovnih životnih namirnica sve više more građane koji su i do sada jedva preživljavali.

“Od kako je počela ova inflacija rasti i ovaj nesretni rat u Ukrajini ljudi dolaze svakodnevno raspituju se kako da ostvare pravo na topli obrok. Ljudi dolaze i traže pomoć makar taj jedan hljeb, ali hljeb mi možemo dati samo kad se završi podjela iza 11 sati. Ako ostane viška hljeba naravno da nećemo nikog vratiti ili ćemo napraviti neki mini paket koji dobijemo od naših donatora građana KS i šire”, kaže Amir Radeljaš, upravnik Narodne kuhinje Stari Grad.

I dok građani tragaju bar za veknom hljeba, trgovcci zadovoljno trljaju ruke. Nedovoljan broj inspektora za masovnu kontrolu tržišta i male kazne za prekršaje omogućili su proizvoljno, svakodnevno, divljanje cijena.

“Naše inspekcije, tržišne inspekcije apsolutno nemaju odgovor na takvo ponašanje. U smislu nema kontrola, a kada konstatuju da je neka trgovina tržni lanac je to uradio onda treba da to bude značajno obilježeno u smislu žute trake PU koja je zatvorila objekat da bi kupci znali ko ih krade”, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

A kradu nas decenijama, građani svjesni poručuju: “mladi idite iz ove države!”

“Da su manje krali bilo bi nam bolje nego su pljačkali svoj narod, nisu druge nego svoj narod.
Ja kažem svoj omladini i vama razgulite odavde, razgulite. šta treba da po zimi za 400 km radite, akademski građani ma nemojte molim vas.”

U makroekonomskoj projekciji CBBiH za period od 2022. do 2024 ključna riječ neizvjesnost.

“Najznačajniji izvori neizvjesnosti suvezani za eksterni uticaje kao što je rat u Ukrajini, koji i dalje uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane. Ukoliko se troškovi energije smanje ili faktori na strani potražnje u srednjoročnom periodu oslabe, to bi moglo smanjiti pritiske na cijene”.

A ukoliko se ne smanje, što je najizvjesnije, pritisak se nastavlja. Kako na cijene tako i na mentalno i zdravlje općenito jer svakodnevni stres oko preživljavanja, agonija je koju i najzdraviji teško podnose.