Ponovo je građane Bosne i Hercegovine probudila vijest o novim žrtvama nasilja. Ovoga puta, muškarac u Tuzli hladnim oružjem povrijedio je vanbračnu suprugu u predjelu grudnog koša. U blizini Bijeljine, sin je ubio majku i zapalio kuću. Iz dana u dan, žrtava je sve više. Mnoge od njih, zbog osjećaja straha, stida i nerazumjevanja okoline, ne žele govoriti javno o nasilju. Ali anonimno, podijele svoje ispovijesti.
“On je htio mene da udavi, gdje sam ga ja nekako odgurnula, skočila sam kroz prozor i onda sam zvala policiju. Došla je policija, međutim nije to to. Bilo je na vratu crveno. Rekli su nam da se malo smirimo, mi smo privrženi vjeri i rekli su nam kao kako se to vama može desiti?”, ispričala je žrtva nasilja za N1.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost polova, svaka treća žena je žrtva nasilja. Nažalost, da još uvijek izostaje efikasna reakcija nadležnih, saglasni su i građani sa kojima smo razgovarali.
“Opet se sistemski ništa konkretno ne rješava, žene prijave i šta? Stavljam se u poziciju takvih žena”, kaže jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Nema neke velike promjene. Priča se o tome, pa nadati se da će biti bolje.”
“Očigledno treba pooštriti mjere za takve i slične i sva druga slična događanja, to je pod broj jedan. Pod broj dva vjerovatno moramo raditi na podizanju te javne svijesti”, kaže još jedna sugrađanka.
“Nisi sama” – podrška žrtvama nasilja
Parolom ‘Nisi sama’, određene nevladine organizacije šalju poruku svim žrtvama nasilja da je neophodno prijaviti nasilnika. Istovremeno, šalje se poruka i društvu, koje je još uvijek u određenoj mjeri, tolerantno na nasilje.
“Svi smo dužni da prijavimo nasilje ukoliko znamo da se dešava, ukoliko imamo informaciju ili ukoliko se dešava u našoj neposrednoj okolini. Moramo mijenjati stavove, moramo vjerovati žrtvama kada prijave nasilje”, kaže Mubera Hodžić – Lemeš, menadžerica Sigurne kuće Kantona Sarajevo.
“Vrlo važno svih ovih dana ponavljati ženama da ne trpe nasilje, da nisu krive, da uvijek postoji izlaz. On je nekad zadovoljavajući nekad nije, ali izlaz postoji. Važno je napraviti taj prvi korak”, dodaje Jasmina Mujezinović, direktorica Fondacije lokalne demokratije.
“Muž mi ne da dvije KM za autobusku kartu”
Ipak, teško je napraviti korak imajući u vidu da je veliki broj žena i dalje socijalno i ekonomski ugrožen.
“U posljednje vrijeme imamo priliku da vidimo kako se završavaju određeni problemi unutar porodice, pri čemu je žena u potpunosti ovisna o muškarca. Ja ću navesti jedan primjer koji vrlo često spominjemo, kada je žena iz ruralne sredine, tokom intervjua rekla, ja bih vrlo rado da idem na ta druženja žena udruženja, ali meni muž ne da dvije marke za autobusku kartu”, navodi profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA, Lejla Turulja.
Stoga bi ekonomsko osnaživanje trebalo da bude u fokusu pri zaštiti žene žrtve nasilja. Ali prije toga, neophodne su izmjene Krivičnog zakona i pooštrene kazne za nasilnike.
“Postoji Radna grupa koja je organizovana i kreirana od federalnog ministarstva pravde, koja intenzivno radi na usklađivanju sa istanbulskom konvencijom, na rješavanju određenih pitanja koji već dugo stoje kao mrtvo slovo na papiru. Znam da su uključene sve zainteresovane strane od vladinih, nevladinih do međunarodnih institucija, ja se nadam da ćemo vrlo brzo imati na stolu konkretno rješenje”, kaže ministar rada i socijalne politike FBiH, Adnan Delić.
Od ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu, organizovani su brojni protesti širom zemlje pod sloganom Niti jedna više. Nažalost, žrtava je bilo i prije i poslije. Ali značajnih zakonskih promjena, još uvijek nije bilo.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!