Doktorica Snježana Novaković-Bursać, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koronavirusom se zarazila u prvih deset dana od pojave ovog virusa u BiH. Sada, godinu dana kasnije, ekipi Anadolije ispričala je da je shvatila s čime se suočavamo tek kada je na intenzivnoj njezi vidjela borbu za kisik pacijenata oboljelih od COVID-19.

Prvi slučajevi koronavirusa u BiH zabilježeni su na današnji dan, 5. marta prošle godine, a u pitanju su bili muškarac koji je radio u Italiji i njegovo dijete.

Kako je u intervjuu za Anadoliju Snježana Novaković Bursać izjavila prije gotovo godinu dana, ona je u kontakt s virusom došla na sastanku 14. marta 2020. godine, dok je devet dana kasnije shvatila da ima simptome.

“Ovih godinu dana ključna impresija, emocija i stav jesu da je zaista ta pošast skratila značajan broj života, odnijela puno dragih ljudi, puno značajnih ljudi, mnogo ljudi uvela u jednu značajnu onesposobljenost koja je trajala duže ili kraće”, kaže Novaković-Bursać i dodaje da je u poređenju sa svim tim njen slučaj nevažan i zanemariv imajući na umu da je imala blaži do srednji oblik COVID-19.

Istakla je da misli da je od početnog nesnalaženja, straha usljed nedostatka informacija, ipak ispalo onako kako su i naučnici na početku pandemije predviđali – da to zaista može da donese značajne probleme velikom broju ljudi.

“Iako i danas imate situaciju da mnogi ljudi zanemaruju, smatraju da ne postoji, ali evo moj utisak i moja tuga ustvari je vezana za gubitke koje smo imali, a do kojih nije trebalo doći da nije bilo te infekcije”, kazala je ona.

Nema lijeka

Na pitanje da li je situacija mogla biti povoljnija da su se svi pridržavali preporučenih mjera rekla je da za virusne infekcije ne postoji adekvatan lijek, osim sticanja imuniteta, a da su za kontrolu virusa problematični asimptomtski slučajevi, odnosno da osobe koji su nosioci virusa mogu da ga prenesu dalje, a nisu ni svjesni da ga imaju.

“Moglo je možda bolje, ali teško, zato što protiv virusa se zaista teško boriti jer jedan slučaj da vam ostane, da smo se svi zatvorili, da smo zatvoreni bili mjesecima, da vam je jedan slučaj u populaciji ostao neprepoznat, to je opet nekakav izvor daljeg širenja. Sigurno je, ima prostora za unapređenje individualnog i kolektivnog ponašanja, da ima prostora i treba da radimo na tome da se oslanjamo i širimo pouzdane, naučne i vjerodostojne podatke o vakcinaciji, prevenciji i liječenju. Jako se plašim situacije da ljudi ne povjeruju u vakcine. Vakcine su jedan od najvećih izuma medicine”, naglasila je ona.

Prema njenim riječima, naučno i medicinski gledano protiv virusa se moguće boriti sticanjem imuniteta, a da ostaje izbor da li će se taj imunitet steći na način da će puno ljudi da preboli ili aktivnom imunizacijom da se spriječi nastanak komplikacija.

“Ali ja vjerujem, ne samo ja, nego naučna i medicinska zajednica vjeruju u imunizaciju, provodi se decenijama uspješno, mnoge bolesti su izliječene, stavljene pod kontrolu, mnoge bolesti koje su nekada odnosile mnogobrojne živote, sad više ih i ne srećemo, tako da vjerujem da ćemo relativno brzo doći i mi u situaciju kao čovječanstvo da kažemo da je COVID-19 stavljen pod kontrolu”, istakla je Novaković-Bursać.

Reinfekcija virusom 

Odgovarajući na pitanje da li se kao medicinski radnik već vakcinisala, rekla je da nije pojašnjavajući da “neću ići u prvi red”, jer postoje kolege i osoblje koji su preči da se vakcinišu. Dodala je da se krajem prošle godine reinficirala koronavirusom u kontaktu a ocem za kojeg u momentu kada je obolio nisu znali da je u pitanju COVID. Provjeravala je i nivo antitijela i dalje ih ima u dovoljnoj količini.

Apelovala je na građane da se oslanjaju na vjerodostojne informacije u svakom pogledu.

“Nije dobra stvar kada se o ovako ozbiljnim stvarima izjašnjavaju ljudi koji o tome nemaju dovoljno znanja, koji nisu pozvani ni po jednom osnovu, ali zahvaljujući društvenim mrežama, širokoj dostupnosti različitih medija imate i pojavu da svako se nalazi pozvanim da svašta komentariše”, rekla je ona.

Istakla je da to nikako nije dobro, a pogotovo ne u krizna vremena kao što je globalno pandemija COVID-19.

“Pozivam ljude da se odazovu, pozivam sve na racionalan pristup svim činjenicama vezanim za ovaj proces uključujući i imunizaciju, nabavku vakcina, aplikaciju i tako dalje. Neće ona u konačnici u potpunosti riješiti problem, ali će sigurno staviti pod kontrolu i učiniti nam život s virusom snošljivijim”, kaže Novaković-Bursać.

Smatra da virus neće nestati, da će se pojavljivati u različitim oblicima, kao što imamo virus influence koji izaziva grupu, mnoge druge viruse koji s vremena na vrijeme imaju izraženije štetne efekte, ali su na neki način pod kontrolom zahvaljujući i imunizaciji.

Dvije sedmice karantina

Prisjetila se svoje borbe s koronavirusom. U vrijeme kada se ona borila sa simptomima svi pozitivni na koronavirus bili su smještani u karantine kako ne bi širili virus u zajednici. Novaković-Bursać tokom 15 dana bila je izolovana u karantinu organizovanom u Studentskom domu “Nikola Tesla” u Banjaluci.

Naglasila je da su joj u tom periodu dominantna osjećanja bili strah i nemoć, jer infekcija jako iscrpljuje organizam. Izolacija joj je kaže u određenim momentima i prijala, jer se osjećala jako umorno, a u danima kada je infekcija bila najizraženija spavala je i po 18 sati dnevno. Obzirom da je javno objavila da je pozitivna na koronavirus javilo joj se mnogo osoba tražeći savjet i pružajući joj podršku. Snimala je i videoklipove i drago joj je što su svi prepoznali da se radi o iskrenoj priči s ciljem ohrabrenja svih onih koji su bili uplašeni.

S obzirom da se posljednjih dana u BiH bilježi porast broja novooboljelih Novaković-Bursać poručila je da su preporučene racionalne aktivnosti koje nikome ne bi trebalo da predstavljaju problem. U pitanju su nošenje zaštitne maske, koja sprečava da oni koji su pozitivni na koronavirus prenesu virus drugima, a i da se zaštite oni koji su u kontaktu s pozitivnim osobama. Naglasila je da je držanje razdaljine sasvim logično i smisleno, jer smanjuje mogućnost da virus iz disajnih organa pozitivnih osoba dospije do onih s kojima su u kontaktu.

“Moja poruka je da se zaista, vraćam se na naučni podatak, najveći broj ljudi koji ima virus ne zna da ga ima i može da ga širi ne znajući da ga širi, a kako da se protiv toga borite – upravo da izbjegavate kontakte koji nisu neophodni. Upravo, jer ne znate ko je taj ko ima virus”, naglasila je ona.

Tražiti duševni mir

Građanima je poručila da ne idu baš u gužve i kada baš ne moraju, a u slučaju da posumnjaju da maju infekciju treba da ostanu kod kuće i jave se nadležnim zdravstvenim stručnjacima. Naglasila je da je za duševno stanje izuzetno značajan mir, a preporučila je svima da lijepo vrijeme iskoriste za šetnje, da poboljšaju svoj imunitet unosom dovoljnih količina tečnosti, voća i povrća i povećanjem fizičke aktivnosti, jer su sve to male pristupačne stvari značajne za odbranu od ovog virusa.

Objasnila je da je imala kontakt s COVID-om na tri načina, kada je bila pozotivna na koronavirus, kada je kao zdravstveni profesionalac pomagala u organizaciji prijema pacijenata kroz u stanovu u kojoj je zaposlena, ali da joj je treći kontakt ostavio najjači utisak kada joj je otac bio smješeten na intenzivnu njegu tokom krajem prošle godine.

“Mislim da su kolege doktori, medicinske sestre i pomoćno osoblje koji rade u intenzivnim njegama posebni heroji. Ta borba iz minuta u minut za život mnogobrojnih pacijenata je toliko zahtjevna, toliko iscrpljujuća, a toliko moćna na neki način jer tu nemate mogućnost ni odmora niti da ostavite neku stvar za poslije”, rekla je ona.

S obizrom da je ljekar i da je prebolovala COVID-19 dozvoljeno joj je da vidi oca na intenzivnoj njezi, a scena borbe za život mnogobrojnih pacijenata koji su na različitim dozama i oblicima nadomještavanja kisika, ostavila je na nju tako dubok i snažan utisak da joj se čini da je tek tada shvatila šta je to s čime se suočavamo.

“Sve je to lijepo kada pričate imao sam temperaturu, ležao sam 10, 15 dana, međutim borba za kisik je nešto što je toliko stresno, to mi je pokazalo šta je ovaj COVID”, naglasila je Novaković-Bursać.

Prema njenim riječima, najteži oblici nisu beznadežni, kao i da su se medicinski radnici osnažili i uspješno se nose s teškim oblicima COVID-a.

“To zaista nešto što je strašno i teško i želim da to što manje ljudi vidi, svim ljudima, porodicama koje dođu u tu situaciju želim puno snage, a kolegama i medicinskom osoblje koji se nose s tim najtežim oblicima želim da se zahvalim i da im poželim dobro zdravlje i puno snage u borbi koja će siguno još uvijek trajati”, dodala je Snježana Novaković-Bursać.