Istraživač i gostujući profesor na Evropskom institutu pri London School of Economics and Political Science dr. Ivor Sokolić ocijenio je da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik uspio iskoristiti situaciju u zemlji i na međunarodnoj sceni gdje je našao saveznike kako bi ojačao svoju poziciju i da će vjerovatno i u budućnosti dobijati ustupke, te da njegova politika ide na štetu narodu Bosne i Hercegovine.

Sokolić je u svom tekstu objavljenom na stranici London School of Economics and Political Science objasnio trenutnu situaciju u BiH u vezi sa Dodikovim aktivnostima po pitanju povlačenja entiteta Republika Srpska iz državnih institucija i njegovim planovima za uspostavljanje odvojenih institucija za entitet.

Ocijenio je da je Dodik “uspio dosljedno ojačati vlastitu političku poziciju” i ostvariti dobitke u težnji za povećanjem autonomije bh. entiteta RS tako što je “maksimalno iskoristio sukobe i tenzije na svim nivoima bosanske politike.”

Kako Dodik “osvaja” političke poene

Kako navodi Sokolić, Dodik je svoje pozive na secesiju na međunarodnom planu “tempirao sa ruskim izazovima moći i sposobnosti Sjedinjenih Država da djeluju na globalnoj sceni, što se u ovom slučaju odrazilo na Vijeće sigurnosti UN-a”, te je “maksimalno iskoristio posrnuli proces proširenja EU i opadajuću meku moć povezujući se s desničarskim populističkim i euroskeptičnim liderima, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i slovenačkog premijera Janeza Janše”.

“Poput Orbana i Janše, Dodik muslimane prikazuje kao prijetnju svojoj zemlji, a posebno srpskoj etničkoj grupi. Ovim, zajedno sa negiranjem ratnih zločina koje su nad Bošnjacima počinile srpske snage tokom ratova 1990-ih (naročito negiranje da su ubistva 8.000 Bošnjaka u Srebrenici predstavljala genocid), on osvaja političke poene kod svog biračkog tijela”, tvrdi on.

Također navodi da se susjedne države, Hrvatska i Srbija, “redovno miješaju i komentarišu bosansku politiku kako bi ostvarili svoje političke ciljeve, pozivajući na veća prava za Hrvate i Srbe” i da to “često dolazi na štetu Bošnjaka, što Dodiku olakšava da nastavi svoju antimuslimansku retoriku”.

Mala vjerovatnoća da dođe do sukoba

Sokolić je ocijenio da Dodik često koristi politiku grupnog identiteta da ojača svoju poziciju i mobiliše pristalice.

Opisuje BiH kao “strukturno segregiranu zemlju” u kojoj je pojedincima teško doći u rutinski kontakt sa pripadnicima drugih etničkih grupa.

“Gradovi i mjesta su postali etnički homogenizirani i mnoge institucije, kao što su škole, podijeljene su po etničkim linijama. Osim toga, norme društvene interakcije ograničavaju mogućnost provođenja vremena sa pripadnicima drugih etničkih grupa”, piše on.

Sokolić tvrdi da je Dodikovo držanje vlasti dobrim dijelom zasnovano na retorici koja ocrnjuje druge etničke grupe i održava podjele.

“Prije svega, on minimizira ulogu vojske bosanskih Srba u činjenju masovnih zločina tokom rata u Bosni i prikazuje muslimane kao prijetnju Srbima”.

Međutim, po njegovom mišljenju, mala je vjerovatnoća da dođe do neposrednog sukoba u BiH.

“Međunarodna zajednica je još uvijek tu i uključena u situaciju. Ali to ne znači da obični građani Bosne i Hercegovine neće i dalje patiti i posmatrati kako im se životni uslovi i izgledi za poboljšanje smanjuju”.

Tri posljedice

Ocijenio je da postoje tri vjerovatne posljedice trenutne situacije.

“Prvo, Dodik će vjerovatno nastaviti jačati svoju moć. Međunarodni akteri koji direktno ili indirektno pomažu Dodiku vjerovatno neće promijeniti svoju politiku. S druge strane, SAD još uvijek pokušavaju definirati svoju novu ulogu na međunarodnom planu i konkretno u Bosni, dok EU ostaje suzdržana u poduzimanju značajnih akcija (kao što je sankcioniranje Dodika ili snažnije guranje integracijske agende)”, tvrdi on.

Navodi da ovo omogućava Dodiku da dobije moć, a Rusiji da ukaže na neefikasnu spoljnu politiku SAD i neuspešnu meku moć EU.

“Istovremeno, na svakodnevnom nivou, malo se radi na suprotstavljanju rastućem antimuslimanskom sentimentu i historijskom revizionizmu. Situacija će vjerovatno ostati naklonjena Dodikovoj politici na svim nivoima”.

Druga posljedica je, prema Sokoliću, ta da će Dodik vjerovatno nastaviti da dobija ustupke u trenutnoj situaciji i da znači da će ih vjerovatno dobijati i u budućnosti.

Naveo je primjer iz 2009. godine, komentarišući da su Dodikove prijetnje secesijom dovele do toga da međunarodnim sudijama i tužiocima više nije dozvoljeno da istražuju organizirani kriminal i korupciju u BiH, te da je u zemlji od tada bilo nekolicina procesuiranih političkih ličnosti na visokom nivou zbog korupcije i da postoji “visok stepen zarobljenosti države, posebno u pravosuđu”.

Upozorava da “ako se OHR učini irelevantnim ili više međunarodnog nadzora bude uklonjeno iz Bosne, onda će Dodik moći dalje da zarobi državne institucije koje nisu već pod njegovom kontrolom“.

“Treće, i ono što najviše zabrinjava, je da će ovaj proces nastaviti da ide na štetu naroda BiH. Ovi dramatični trenuci često brzo nestanu, ali tako i pažnja aktera koji bi mogli promijeniti stvari. Oni su uljuljkani u osjećaj sigurnosti da je status quo podnošljiv, dok se polako učvršćuju strukture koje otežavaju život običnim građanima u Bosni“, piše on.

Bezbroj problema

“Nacionalistički političari i institucije koje oni zauzimaju nisu u stanju da se efikasno pozabave sa bezbroj problema sa kojima se građani suočavaju. Niti izgleda da su zainteresovani za to. Životni standard nastavlja da pada i, kao što su mnogi protesti tokom godina pokazali, javnosti je preostalo malo mogućnosti da podstakne suštinsku promjenu u ovim okolnostima“, zaključio je Sokolić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad