Kralj Tvrtko 2023. godine podigao je mnogo prašine u BiH. Docent doktor Dženan Dautović, iz Zavičajnog muzeja Travnik, te profesor sa Filozofskog fakulteta u Tuzli i Pedagoškog fakulteta Bihać za N1 analizira zašto je to tako.

Tvrtko I bio je posljednji bosanski ban i prvi kralj srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva. On je bio ličnost koja je uzdigla Bosnu u rang kraljevstva, kojih je tada na evropskom području postojalo svega petnaestak. Odjednom, u 2023. godini, njegova ličnost se problematizira i svojata. Otkuda to dolazi?

“Budući da naše društvo nije sređeno, agresivne su nam brojne ideologije koje upravljaju političkim procesima – većina njih uporište traže upravo u srednjovjekovnom periodu”, započinje historičar Dautović razgovor za N1.

Skoro stotinu godina prošlo je od posljednje monografije o Tvrtku

Nažalost, svemu tome doprinosi činjenica da je za period srednjeg vijeka u Bosni ostalo jako malo izvora.

“Prošlo je tačno 98 godina od zadnje monografije o kralju Tvrtku. Napisao je Vladimir Ćorović 1925. godine. I to je jedan od odgovora kako se naše društvo odnosi prema srednjem vijeku”, konstatovao je profesor, dodajući da je nastavak potreban jer je i historija nauka koja se obnavlja.

Nastavak, ipak, nije izvjestan.

“Ovo je pomalo tužno jer pokazuje na kojem je nivou naše društvo”

Spomenik o kojem se uveliko priča je peti po redu spomenik kralju Tvrtku u Bosni i Hercegovini. Niti jedan jedini nije podigao prašinu i buku kakvu je onaj koji odnedavno stoji u centru Sarajeva.

“Historičarima je ova situacija zanimljiva, dobili smo jako puno materijala o tome kako se srednji vijek percipira danas i kako moderna BiH gleda na njega. U drugu ruku, to je malo i tužno jer pokazuje na kojem je nivou naše društvo. Nacionalističke ideologije svih oblika napadaju čin podizanja spomenika isključivo jer je u Sarajevu. Ima tu i ličnih animoziteta prema ličnosti koja je sve to rukovodila. Razne su tu struje, ideje i interesi u igri, koje su rezultirali širokim spektrom reakcija”, analizira historičar.

Dodaje – ovo je samo još jedan u nizu primjera da ljudi ovdje o srednjem vijeku znaju jako malo. Jedan od ključnih razloga vidi u obrazovanju, kao i u činjenici da određeni broj ljudi romantizira Bosnu u ovom periodu.

“Tvrtka i jedni, i drugi, i treći, i četvrti mogu smatrati svojim, i dijelom svoje baštine”, rekao je, podcrtavajući da se nacija u to doba nije niti tretirala, niti poimala na današnji način.

O spomeniku banu Kulinu i kralju Tvrtku u Banjaluci

U cijelu ovu priču, oštrom reakcijom nakon podizanja spomenika u Sarajevu, oglasio se i banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković, najavljujući kako će u ovom bh. gradu dignuti spomenik i banu Kulinu, i kralju Tvrtku I.

Stanivuković u reakciji najavio spomenik i za kralja Tvrtka i za bana Kulina

“Ta najava pokazuje neozbiljnost današnje politike. Historičari ne vole spomenike jer oni podcrtavaju da historiju pišu pobjednici, oni previše uveličavaju i uljepšavaju historiju. Međutim, svaki spomenik ima estetsku, umjetničku, i interpretativnu funkciju. Stanivuković ne prijeti kako će banjalučki spomenici biti veći i ljepši, on prijeti interpretativnom batinom – da će oni biti ‘srpskiji’, nego ovaj sarajevski. Tvrtko nema veze sa Srbima, niti sa bilo kojim konceptom nacija, a time se prijeti u 2023. godini”, naglasio je Dautović.

Dautović ima primjedbe i na sarajevski prikaz ove historijske ličnosti, odnosno na njegovu interpretativnu ulogu.

“Malo je premiroljubivo prikazan. On je bio vladar osvajač, koji se obično prikazuju na konju. On je bio izrazito agresivan vladar, koji je mnogo proširio zemlju, a nije mnogo pitao suparnike. No, na mogu da razumijem zašto vlast u današnjem Sarajevu ne želi da usred Sarajeva bude kip za kojeg će prva asocijacija biti agresija i rat”, dodao je.

Sa natpisom ispod, ‘bosanski kralj’, Dautović nema problem. Još jednom podcrtava – Tvrtko je bio kralj Bosanksog kraljevstva, pa ga je i najlaklše opisati kao bosanskog kralja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad