Australska vlada najavila je zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Istovremeno, sedam francuskih porodica pokrenulo je tužbu protiv TikToka, zbog direktnog štetnog utjecaja na mlade. Dva tinejdžera, tamo u francuskoj, počinila su samoubistvo. O zabrani korištenja ove društvene mreže mlađima od 14 godina kod nas govorio je i državni ministar bezbjednosti, Nenad Nešić. Struka, uglavnom, protiv isključive zabrane. Ali je, svakako, za ograničen pristup.

O štetnom utjecaju TikToka govori se sve glasnije, širom svijeta. Dok su brojne države, pod krinkom nacionalne sigurnosti, onemogućile pristup aplikaciji, korak dalje, ide Australija koja će zakonom zabraniti korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. O vezama između izloženosti sadržajima na mrežama i ponašanju djece, raspravlja se i u BiH.

“Vijeće roditelja KS, između ostalog, zagovornik je nekoliko posljednjih godina, za ukidanje, odnosno, mogućnosti pristupa maloljetnih osoba društvenim mrežama, gdje smo se dotakli i društvene mreže TikTok”, navela je Elma Dizdarević, Vijeća roditelja KS.

Jer je, navodi Dizdarević, TikTok trebala biti platforma putem koje bi djeca dobijala korisne informacije, no sve je, ocjenjuje, otišlo u suprotnom smjeru, što se posebno vidi kod mlađe djece, koji su podložniji manipulacijama koje ova platforma u određenim sadržajima nudi.

Sociolog Vladimir Vasić, s druge strane smatra, da, društvene mreže, same po sebi, ne mogu biti isključivo loše. Ali, odsustvo kontrole i edukacije tokom njihovog serviranja mlađima, prave prevagu u korist štetnog djelovanja. Odgovornost je na roditeljima, ali i obrazovnom sistemu.

“Živimo u eri društvenih mreža, u eri gdje dosta lošeg nam donosi taj cyber svijet. Odnosno, mi ga koristimo na loš način i imamo propuštenu priliku da djecu, kroz formalan način obrazovanja edukujemo kako da ne koriste društvene mreže na pogrešan način. Ali, mi se time ne bavimo”, mišljenja je Vasić.

Radi razmatranja zajedničkih koraka ka poboljšanju sigurnosti na društvenim mrežama, posebno za mlađu populaciju, sastali su se nedavno i predstavnici RAK-a BiH i Tik Toka. Da djeca, sama, nisu sposobna dozirati sadržaje na društvenim mrežama, jer, ruku na srce, nije ni većina odraslih, te da je sinergija roditelja i nastavnika ključna, stava je i nastavnica OŠ Hrasno, Aida Čaušević.

“Ta priča mora biti konstantna i mora biti ista sa svih strana – i u školi i kod kuće i u ovoj sredini. Nažalost, to je njihov život. Oni meni kažu ‘nastavnice, ne znate koliko sam prijatelja stekao igrajući igrice’. Te ljude, apsolutno, ne poznaju u realnom životu. To je nešto sa čime mi danas živimo i borimo se i mislim da bi napravili haos kada bismo im to ukinuli, ali moramo naći način da to doziramo”, istakla je Čaušević.

Kakve opasnosti krije Tik Tok i da li ovu društvenu mrežu treba ograničiti ili zabraniti, pitali smo i građane.

“Itekako je opasnost. Stava sam da bi trebalo da se zabrani. Ili, makar, na neki način, ograničiti”, “Ja bih na sve stavila ograničenje, ali pitanje je koliko je to moguće”, “Treba zabraniti Tik Tok radi utjecaja na djecu”, kazali su nam.

Zabranu korištenja ove mreže za djecu ispod 14, odnosno, 16 godina, u fokus je, nakon terorističkog napada u Bosanskoj Krupi, stavio državni ministar sigurnosti Nenad Nešić, argumentujući to tvrdnjom da je broj terorističkih napada u svijetu udvostručen u odnosu na 2022. godinu, a da su dvije trećine napadača maloljetnici između 13 i 18 godina. No, na koji način bi to moglo biti realizovano, nismo saznali.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje