Društvo novinara Bosne i Hercegovine je u povodu 3. maja - Svjetskog dana medija predstavilo publikaciju "Govor(om) mržnje protiv medija" kako bi zajednički ukazalo na značaj i ulogu novinarstva u sprečavanju govora mržnje.

Za publikaciju koja se sastoji od tri dijela, Institucionalni okvir BiH i govor mržnje, Degradacija javnog prostora te Analiza medijskog sadržaja u predizbornoj kampanji, pisali su: Faruk Zupčević, Gojko Berić, Azra Filipović, Vlado Adamović, Dragan Bursać, Arjana Tafro,  Slavo Kukić, Fedžad Forto, Damir Kukić, Miodrag Živanović Te Nermina Mujagić.

Predsjednik Društva novinara BiH Faruk Zupčević kazao je da su to  rukopisi koji su nastali tokom 2018. i 2019. godine, kada je Društvo novinara Bosne i Hercegovine (DNBIH) pokrenulo projekt Mediji protiv govora mržnje.

“Prije tridesetak godina nepoznata jezička kovanica govor mržnje ušla je ‘na velika vrata na ove naše prostore, nakon raspada bivše zajedničke države i početkom ratnih sukoba, i evo traje do danas”, istakao je Zupčević.

Naglasio je da je jedna od brojnih definicija govora mržnje, koja se njemu učinila najtačnijom, ona koja se nalazi u Preporuci Ministarskog odbora Vijeća Evrope, prema kojoj govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje utemeljeni na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog porijekla.

“Naizgled sve jasno kao dan. Ali nije. Sloboda izražavanja, jedno od temeljnih ljudskih prava, u Bosni i Hercegovini, zaštićena je Ustavom BiH, zakonima Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH (BDBiH) – ali to isto ne važi i za govor mržnje”, naglasio je Zupčević.

Bosna i Hercegovina potpisnica je, dodao je, svih UN-ovih konvencija i rezolucija o ljudskim pravima i slobodama u kojima se štiti sloboda izražavanja i mišljenja.

“Ima dobru regulativu kada je medijska sfera u pitanju, ali ta se regulativa ne implementira. U izvještaju Reportera bez granica Sloboda medija u 2017. godini Bosna i Hercegovina okarakterisana je da BiH ima najliberalnije Zakone o slobodi medija u svijetu, ali njihova implementacija i realizacija zakočene su složenim pravosudnim sistemom”, kazao je.

Kad se govori o slobodi izražavanja i govoru mržnje, Zupčević zaključuje da ih dijeli jedna tanka, gotovo nevidljiva nit te da samo lična percepcija određuje kad prestaje sloboda govora, a počinje govor mržnje.