Dugovi rastu, standard pada: Šta čeka građane BiH?

Istovremeno, Federacija za ovu godinu planira ukupno zaduženje od oko 2,3 milijarde KM, uključujući i najavljenu emisiju euroobveznica u iznosu od 800 miliona eura.

Šta sve to znači za građane, budžetsku stabilnost, rizik duga i potencijalna poskupljenja, za emisiju Novi dan pojašnjava ekonomista Igor Gavran.

Gavran ističe da je Federacija Bosne i Hercegovine trenutno u znatno povoljnijoj situaciji u odnosu na Republiku Srpsku, gdje je stanje, kako navodi, mnogo teže.

Međutim, upozorava da su nova zaduženja takvog obima da se ne mogu servisirati isključivo iz javnih prihoda, te da će, vrlo vjerovatno, biti potrebna nova zaduženja.

„To je već slučaj u Republici Srpskoj, a bojim se da Federacija ide istim putem. Građani će to platiti na ovaj ili onaj način. Moguće je da će imati lošije javne usluge ili manje penzije“, upozorava Gavran.

Kao ilustraciju, navodi primjer Rumunije, koja se svojevremeno hvalila otplatom kompletnog vanjskog duga.

„Zaista jesu vratili dug, ali su građani tada bili gladni. Dakle, na ovaj ili onaj način, građani uvijek snose posljedice“, dodaje on.

Govoreći o trenutnim ekonomskim kretanjima, Gavran ističe da su cijene već porasle, dok se infrastrukturni projekti realiziraju veoma sporo.

„Nemamo ekonomskih reformi i ne vidimo konkretan napredak. Ako se novac bude trošio na isti način kao do sada, vidjet ćemo samo negativne posljedice“, smatra Gavran.

Poseban problem, kako navodi, predstavlja i nedostatak relevantnih podataka, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina nema novi popis stanovništva od 2013. godine, dok je u međuvremenu veliki broj građana napustio zemlju.

„Svi podaci su zbog toga upitni. I dalje postoji kapacitet da se dugovi vraćaju, ali samo ukoliko se novac koristi na pravi način. Ako se troši nenamjenski, onda tog novca ima sve manje“, upozorava.

Na kraju, Gavran se osvrnuo i na preporuke za građane u ovakvim okolnostima. Smatra da bi se djelimično trebali okrenuti vlastitoj proizvodnji hrane, ali bez pretjerivanja.

„Postoje razlozi za brigu, ali ne i za paniku. U redu je imati određene zalihe, ali gomilanje stotina vreća brašna nije normalno“, poručuje Gavran.

Dodaje i da je situacija na tržištu rada dodatno opterećena, jer je zapošljavanje u javnom sektoru često povezano s političkom pripadnošću, dok privatnim kompanijama prijeti zatvaranje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad