DW: Dok antisemitizam jača u Evropi, BiH čuva duh suživota

Jevreji žive u Bosni i Hercegovini već više od 500 godina, te su među kreatorima višereligijskog karaktera zemlje. DW istražuje kako danas, nakon 7. oktobra 2023. godine, izgledaju međureligijski odnosi u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, crkve, džamije i sinagoge stoje jedna uz drugu. Najstarija, "Stara sinagoga", izgrađena 1581. godine, služila je sefardskoj zajednici – Jevrejima protjeranim s kraja 15. stoljeća iz Španije i Portugala. Danas je u njoj Jevrejski muzej. Druga, aškenaska sinagoga iz 1902. godine, impresivna građevina u neomaurskom stilu, i dalje je mjesto molitve sarajevske jevrejske zajednice.

Prije Holokausta, svaki peti od tadašnjih 60.000 stanovnika Sarajeva bio je Jevrej. Tokom nacističke okupacije Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, 85 posto članova zajednice nije preživjelo. Od oko 2.000 preživjelih Jevreja, polovina je nakon 1945. godine otišla u Izrael.

Danas u BiH živi oko 700 Jevreja raspoređenih u šest zajednica, većinom u Sarajevu. Za razliku od zapadne Evrope, sinagogama i jevrejskim institucijama tamo nije potreban policijski nadzor, rekao je Vladimir Andrle iz Jevrejske zajednice na jednoj manifestaciji u Minhenu u okviru migrantskog festivala "Ausarten".

Andrle je od 2022. godine predsjednik socijalne organizacije Jevrejske zajednice "La Benevolencija", osnovane prije 133 godine. Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je studirao muzičku pedagogiju. Ponekad nosi kipu dok šeta gradom – i kaže da se ne osjeća ugroženo.

"I kod nas je antisemitizam eksplodirao na društvenim mrežama od 7. oktobra 2023, ali mene niko nije vrijeđao niti napao", kaže on.

Dodao je da su viševjekovne veze između Jevreja i muslimana stvorile u BiH čvrstu osnovu među religijama koju ni izraelski rat u Gazi ne može uništiti.

Poruka vjerskih lidera

Pet dana nakon masakra koji je počinio Hamas, reisu-l-ulema Husein Kavazović pozvao je predsjednika Jevrejske zajednice, Jakoba Fincija, na simboličnu kafu. Dvojica vjerskih poglavara zajednički su osudili svaku vrstu nasilja nad civilima.

To je, kaže Andrle, trebalo pokazati javnosti da Jevreji i muslimani ostaju zajedno i u teškim vremenima. Bio je to važan znak, i za one koji se religiji priklanjaju samo iz navike.

Ipak, u protekle dvije godine bilo je mnogo propalestinskih protesta. Patnja civila u Gazi izazvala je bijes mnogih u BiH, ali kako ističe Andrle, demonstranti su pokazali obazrivost prema jevrejskoj zajednici.

Antisemitske parole poput "Smrt Jevrejima" bile su zabranjene, a protestne kolone nisu prolazile pored jevrejskih objekata.

Građanska hrabrost u kolektivnom sjećanju

Kada je neko išarao zid Jevrejskog muzeja antisemitskim grafitima, jedna žena s hidžabom ih je sama brzo uklonila. "Radi u blizini i smatrala je to neprimjerenim", priča Andrle. "Kod nas ljudi ne krive sarajevske Jevreje za politiku Izraela".

Veliku ulogu u tome ima ponašanje jevrejske zajednice tokom rata u Bosni od 1992. do 1995. godine. Tokom opsade Sarajeva od strane snaga bosanskih Srba, organizacija "La Benevolencija" izvela je iz grada oko 2.000 muslimana Bošnjaka s lažnim dokumentima jevrejske zajednice. Oko 40 posto humanitarne pomoći koja je stizala u Sarajevo tada je dolazilo upravo preko ove organizacije, piše DW.

Dževada Garić, profesorica političkih nauka i međunarodnih odnosa na Sarajevo School of Science and Technology, objašnjava da su primjeri takve građanske hrabrosti i danas su dio kolektivnog sjećanja u BiH. "Sarajevo je stoljećima simbol međusobnog poštovanja između muslimana, hrišćana i Jevreja. Ta multikulturalna tradicija i danas je dio našeg identiteta".

Dodala je da je Islam u BiH, kroz osmanski, austrougarski i socijalistički period, neprestano tražio nove odgovore na promjene vremena, i time razvio otpornost prema ekstremizmima.

Nema mjesta za ekstremizam

Naravno, postoje i danas muslimanski glasovi koji zagovaraju podjele i ekstremizam. Međutim, kako ističe Anrle, radi se o pojedincima, "ali društvo im ne dopušta da djeluju ekstremistički". Ekstremizam, dodaje, postoji i među Srbima i Hrvatima – što se vidi, primjerice, u javnom korištenju nacističkih simbola u hrvatskom dijelu Mostara.

Za profesoricu Garić, glavni problem BiH danas nije religija, nego politika natopljena nacionalizmom, koja sputava razvoj zemlje trideset godina nakon Dejtona. BiH se suočava s visokom nezaposlenošću, korupcijom, nepotizmom i slabošću pravne države, a još nije suočena s prošlošću. "Dejton jeste donio mir, ali nije stvorio stabilnu državu", kaže Garić.

Dejton učinio Jevreje građanima drugog reda

Među nedostacima Dejtonskog sporazuma je i činjenica da on diskriminiše Jevreje i druge manjine. Pripadnici tih, kao "Ostali" označenih grupa, za razliku od članova konstitutivnih naroda, nemaju pravo kandidature ni za Predsjedništvo BiH ni za Dom naroda.

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) je od 2009. godine šest puta presudio da ta praksa krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, ali presude nisu provedene. Promjena Ustava zahtijevala bi saglasnost sva tri konstitutivna naroda – što u BiH nije postignuto ni u jednoj važnoj političkoj odluci.

Danas, 30 godina nakon Dejtona, perspektive za BiH i dalje su složene. "Dijelimo iste teške okolnosti – bilo da smo Jevreji, kršćani ili muslimani", kaže Vladimir Andrle. "Siromaštvo, ekonomska kriza, nedostatak perspektive i vladavine prava pogađaju sve jednako".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad