Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, kazao je kako je prošlo 26 godina od genocida, ali da su rane još uvijek otvorene.

Džaferović se obratio povodom završetka jednog i početka drugog, kako je rekao, važnog projekta za Memorijalni centar u Potočarima. Završeni su radovi na obnovi krova u Fabrici akumulatora, a prezentiran je i „Muzeja genocida“.

“Sutra ćemo na ovom istom mjestu obilježiti još jednu tužnu godišnjicu. Prošlo je 26 godine, a rane su još uvijek otvorene. Kada je riječ o genocidu, vrijeme ne prolazi na isti način, kao u drugim stvarima. Nekada se stječe utisak kako vrijeme ni ne prolazi, jer bol ostaje ista, sjećanje ne blijedi. Pa ipak vrijeme prolazi neumoljivo. Živih svjedoka genocida svake godine je sve manje. Sjećanje ne blijedi, ali na koncu nestaje sa smrću ljudi koji su ga nosili duboko u sebi. Zato je od velike važnosti čuvati to sjećanje, koristeći se formama memorijalne kulture, kako bi i nove generacije, koje su rođene poslije rata, znale šta se desilo i iz toga izvlačile važne pouke za budućnost”, kazao je.

“Ključna uloga Memorijalnog centra”

Naglasio je kako “ključnu ulogu u konzerviranju sjećanja na genocid i njegovom pretvaranju u pamćenje – imaju institucije koje se time bave”. Među njima je prva, rekao je, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari.

“Mnogo je muzeja, ustanova, spomen-soba i obilježja širom Bosne i Hercegovine i svijeta. Svake godine sve ih je više. Ali Memorijalni centar predstavlja krucijalnu instituciju, kada je u pitanju kultura sjećanja i pamćenja. Prije svega zato što je na ovom mjestu i počeo krvavi pir u julu 1995. godine; zato što se na ovome mjestu nalazi mezarje žrtava genocida; i zato što je ovo institucija države Bosne i Hercegovine. Memorijalni centar je u proteklom periodu bio, kao i trenutno, institucija od nezamjenjivog značaja u čuvanju i zaštiti istine o genocidu. Ali još veći značaj i još veću odgovornost će imati u budućnosti, kada više ne bude bilo dženaza ovdje u Potočarima. Dženaze i ukop posmrtnih ostataka žrtava genocida predstavljaju ključni događaj svake godišnjice. Jednoga dana, kada više ne bude dženaza, sva će pažnja biti usmjerena prema sadržajima koje će Memorijalni centar moći da ponudi”, kazao je.

Džaferović: Bitno je osigurati podršku

Od esencijalnog je značaja, rekao je Džaferović, da ova institucija ima punu materijalnu i svaku drugu podršku.

“Država Bosna i Hercegovina stoji i uvijek će stajat iza Memorijalnog centra. Ova institucija funkcioniše, na temelju sredstava koje joj osigurava država i to ima izuzetan značaj. Istovremeno, Bosna i Hercegovina nije u prilici da još snažnije podrži rad Memorijalnog centra, zbog tereta dejtonske strukture, koju najbolje ilustrira činjenica da Vijeće ministara nije proglasilo 11. jul za Dan žalosti u Bosni i Hercegovini, jer su se tome protivili ministri iz entiteta Republika Srpska. Iako su nam ruke svezane, naša obaveza jeste da se nastavimo boriti i da nađemo načina, kako da, uprkos svim opstrukcijama, Memorijalni centar radi i razvija se. Kao član kolektivnog šefa države, u proteklom periodu sam insistirao da podrška sa nižih nivoa bude mnogo veća, i drago mi je što mogu vidjeti da je napravljen značajan iskorak na tom polju”, rekao je.

Zahvalio se i Turskoj te njenom predsjedniku i narodu na podršci u ovom projektu.

“Krov koji prokišnjava godinama je bio simbol zapuštenosti Memorijalnog centra. Mogu reći da će Memorijalni centar uvijek imati moju podršku, te da ću svuda gdje budem išao štiti interese i jačati poziciju ove institucije, koliko god kao član Predsjedništva budem mogao”, zaključio je Džaferović.