Potrošnja mesa i mesnih prerađevina je na istorijskom minimumu, zbog čega je oblast stočarstva suočena sa tržišnim viškom žive stoke. Viškove imaju i ratari, proizvođači mlijeka, živinari i povrtari. Od nadležnih u BiH traže da se u naredna tri mjeseca zabrani uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja članica CEFTA-e i Evropske unije. U suprotnom, najavljuju masovne proteste. Na velike gubitke žale se i djelatnici u tekstilnoj industriji, taksisti...

Zahtjev za hitno uvođenje privremene zabrane uvoza mesa i poljoprivrednih proizvoda još nije naišao na razumijevanje. Pojedinci ostvaruju ekstra profit, ovo je gubitak čitave nacije, ne samo farmera – poručuju uzgajivači stoke. Oni iz RS-a kažu da je prijedlog iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske da se uradi interventi otkup dobra mjera, ali nema dugotrajnog efekta.

“U skorije vrijeme, u posljednja dva mjeseca došlo je do naglog pada potrošnje svinjskog mesa. Takođe vidimo da je to i sa junetinom. Uzrok je jednostavno manja konzumacija, jednostavno svi tradicionalni skupovi su zabranjeni i došlo je do smanjenje potrošnje i svinjskog i junećeg mesa. Na to sve imamo ogroman pritisak nekonkurentne dampinške cijene koja dolazi iz EU usljed njihovih problema u Njemačkoj Holandiji, Austriji. Došlo je do smanjenog izvoza prema Kini, samim tim pojavio se višak koji strahovito opterećuje BiH”, kazao je Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja proizvođača svinja RS.

Klaoničari iz RS-a nisu podržali ideju farmera o protestima, tj. privremenoj zabrani uvoza. Podržali su ih klaoničari iz FBiH ali i Udruženja poljoprivrednika.

“Duži period je meso ugroženo, proizvodnja mesa, a to je sve zbog nenormalnog uvoza, za očekivati je u narednom periodu da će i poljoprivreda to osjetiti radi nedostatka turista, dijaspora ne dolazi, slaba kupovna moć građana”, kazao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Slabu kupovnu moć prate poskupljenja. Građane se žale na sve veće cijene voća i povrća.

“Jesu, jesu malo veće. Ima i cijena koje su nenormalno niske. Paradajz u Gračanici ima i za marku, ali je Sarajevo uvijek najskuplje”, tvrdi Muhamed Softić, poljoprivrednik iz Vogošće.

Smanjena je konzumacija mesa, skupih zdravih namirnica ali i kupovina odjeće. Veliki su gubici u tekstilnoj industriji. 90 posto kupaca domaćih kompanija je iz EU. Skladišta su prepuna, padaju narudžbe. Boje se da će na jesen biti još teže.

“Očekujemo povećanje narudžbi. Ako se to ne desi u dogledno vrijeme onda će firme biti u velikom problemu. Neće moći finansirati troškove proizvodnje, neće moći plaćati radnike što će imati negativne reperkusije na sve”, kazao je Amir Međić, Udruženje tekstila, obuće i kože u Bosni i Hercegovini.

Svi čekaju da prođe nešto čemu se još ne nazire kraj. Majstori u čekanju su taksisti. Kažu, duplo je teže, pandemija je ugrozila funkcionisanje, zaradu…

“Ugrozila, debelo ugrozila, posao se prepolovio, posla nema, manje je zarade, manje i potrošnje, ali eto, radimo, borimo se”, kazao je Mensur Mirvić, taksista.

“Manje posla je definitivno jedno 50 posto u odnosu na prošlu godinu prije pandemije. Normalno da je teško raditi s maskom, strah vas je ko je zaražen ko nije, ne znate koga vozite, svaki da sve više novih slučajeva, smrtnih”, dodao je Hajro Beganović, njegov kolega.

I sve manje onih koji kroz masku popričaju s taksistom ili ostave bakšiš. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad