Omerbegović Arapović o neradnoj nedjelji: "Ili u oba entiteta ili ni u jednom"

Govoreći o problemima s grijanjem u Zenici, Omerbegović Arapović ocijenila je da trenutna situacija pokazuje nedostatak dugoročnog planiranja.

"Građani postaju taoci loše politike", kaže Omerbegović Arapović.

Postavila je pitanje zbog čega se, uprkos dugotrajnim inflatornim pritiscima na tržištu energenata, nije pravovremeno planiralo finansiranje njihove nabavke.

"Postavlja se pitanje zašto neko nije planirao da ima dovoljno novca da finansira kupovinu energenata. Zima je tek počela ili nije još ni počela", ističe.

Prema njenoj ocjeni, problemi s javnim uslugama nisu izolovani slučajevi.

"Izgleda da ćemo sada gledati kako se sistem urušava kao domino-efekat. Građani Sarajeva pate zbog nedostatka vode, građani u Zenici nemaju grijanje, a sve je to dokaz da se menadžment tih kompanija najmanje strateški bavio isporukom javne usluge", smatra Omerbegović Arapović.

"Ekonomska politika vodi se populizmom i ličnim interesom"

Profesorica ekonomije i finansija smatra da političko upravljanje javnim kompanijama već godinama proizvodi posljedice koje građani danas osjećaju.

"Mislim da se ekonomska politika vodi jednim populizmom i ličnim interesom. Bilo je bitno osigurati svoje mandate, svoje direktore. Da li su oni stručni da upravljaju javnim preduzećima, da odgovore izazovima i da obezbijede grijanje za nekoliko godina, a ne samo za jednu sezonu?", pita Omerbegović Arapović.

Prema njenim riječima, takav pristup utjecao je i na ukupni standard stanovništva.

"Očigledno se nismo bavili takvom ekonomskom politikom. Na ovom mikro nivou to znači da smo urušavali cjelokupnu ekonomsku sliku i standard građana Bosne i Hercegovine i da sada samo čekamo šta je sljedeće", upozorava profesorica.

Smatra da se novac iz budžeta godinama usmjerava bez dovoljno jasne procjene rezultata takve potrošnje.

"Mi subvencioniramo privatne kompanije, subvencioniramo i željeznice, subvencioniramo svašta bez da ustvari popravimo bilo šta. Tako mi to izgleda", kaže Omerbegović Arapović.

"Inflacija je pojela ekonomski standard"

Omerbegović Arapović upozorava da građani nemaju jednaku mogućnost utjecaja na donosioce odluka, posebno nakon završetka izbornog procesa.

"Bojim se da sada nemaju mnogo toga izgubiti jer su izbori prošli. Kolač se već raspodijelio i postavlja se pitanje ko može imati dovoljnu moć na donosioce odluka da sebi osigura da mu bude bolje", smatra Omerbegović Arapović.

Istovremeno je ukazala na razliku između primanja političkih struktura i kupovne moći ostalih građana.

"Njima je dobro zato što su svojim odlukama zaključali da su njihove plate prilagođene inflaciji. Za sve nas ostale inflacija je pojela ekonomski standard", ističe.

Prema njenoj ocjeni, inflacija u Bosni i Hercegovini nije samo rezultat globalnih kretanja.

"Kupovna moć se srozala zbog inflacije koja nije samo globalni fenomen, nego je u Bosni i Hercegovini značajno veća, opet zbog tih istih donosilaca odluka koji su svojim odlukama potpirivali tu inflaciju", tvrdi Omerbegović Arapović.

BiH, prema njenom mišljenju, nema jasnu energetsku strategiju

Govoreći o energetskoj politici, Omerbegović Arapović kazala je da nije vidjela dovoljno ozbiljnu javnu i stručnu raspravu o tome kakav energetski sistem Bosna i Hercegovina želi graditi.

"Ne znam da smo mi imali dobru javnu i stručnu debatu o tome kakva je naša energetska strategija", kaže.

Smatra da je bilo potrebno napraviti energetski miks koji bi istovremeno odgovorio zahtjevima energetske tranzicije i zaštitio domaću ekonomiju.

"Morali smo usvojiti efikasniji energetski miks, odnosno spoj svih ovih izvora energije. Ne znam da smo napravili siguran put tranzicije koji bi nama omogućio da ne povrijedimo ekonomiju Bosne i Hercegovine", dadaje.

Podsjetila je i na dugogodišnje rasprave o cijeni električne energije u BiH.

"Mi smo dugo bili optuživani da nam je cijena električne energije niska. Postavlja se pitanje zašto, ako je to bila naša prednost i ako su naši građani barem na taj način mogli kompenzirati lošiji ekonomski standard?", pita Omerbegović Arapović.

Prema njenoj ocjeni, umjesto strateške politike često su prevladavali partikularni interesi.

"To su bili neki partikularni interesi koji su uspjeli da za sebe osiguraju neki kolač koji im je bio bitan, a naša politika opet nije bila strateška", smatra Omerbegović Arapović.

"Privreda pati sve više"

Profesorica smatra da bi vlasti morale jasno odgovoriti šta su uradile kako bi u nestabilnim međunarodnim okolnostima zaštitile građane i privredu.

"Nama treba odgovor iz ministarstava šta smo uradili da u ovakvom volatilnom svijetu i s ovakvim energetskim miksom dođemo do optimalnog cilja, ali bez toga da sistemski povrijedimo građane", ističe Omerbegović Arapović.

Govoreći o javnoj potrošnji, navela je i preporuke koje su, prema njenim riječima, dolazile od Međunarodnog monetarnog fonda.

"Međunarodni monetarni fond je zahtijevao da se plate u javnom sektoru i državnom aparatu moraju smanjiti i da se državna potrošnja, tamo gdje je obilata i bez ikakve ekonomske efikasnosti, mora urediti", kaže.

Posebno je kritikovala sistem socijalnih izdvajanja koja nisu vezana za stvarne potrebe korisnika.

"Socijalna davanja ne mogu biti samo na osnovu prava. Ne možete dati nekome ko je već bogat samo na osnovu prava. Sistem je trebalo urediti tako da na drugoj strani možete napraviti konkurentniju privredu", smatra.

Upozorava da realni sektor više nema mnogo prostora za dodatna opterećenja.

"Privreda sada pati sve više i više, dok oni pozajmljuju novac da bi finansirali ono što su napuhali i što je u njihovom interesu", kaže Omerbegović Arapović.

Prema njenoj procjeni, nastavak takve politike mogao bi značiti i dodatne porezne pritiske.

"Mi ćemo očekivati veće poreze, a to znači loše signale i za investitore i za građane i za sve one koji rade u privatnom sektoru", upozorava Omerbegović Arapović.

Neradna nedjelja: "Gdje je analiza efekata?"

Jedna od centralnih tema razgovora bila je neradna nedjelja u Federaciji BiH.

Omerbegović Arapović smatra da takva mjera nije trebala biti uvedena bez detaljne procjene njenog utjecaja na zaposlenost, promet i preraspodjelu potrošnje.

"Jeste li mi pokazali analizu kakav je utjecaj na zaposlenost, preraspodjelu zaposlenosti i preraspodjelu prihoda iz Federacije u RS?", pita Omerbegović Arapović.

Smatra da rast nominalnih poreskih prihoda u periodu inflacije sam po sebi nije dovoljan dokaz da mjera nije proizvela negativne posljedice.

"U vrijeme inflacije, kada cijene divljaju, ako mi kažete da poreski prihodi nisu pali i da vam je to argument, onda nas podcjenjujete kao građane Federacije. To vam ne može biti argument", ističe.

Prema njenim riječima, potrebno je utvrditi i šta bi se dogodilo da mjera nije uvedena.

"To što prihodi nisu pali nije dokaz kakve bi stvari bile da te mjere nije bilo. Za to je potrebna nezavisna analiza i procjena efekata, a izgleda da niko nema osjećaj ni odgovornost da nam je ponudi", upozorava.

"Prava radnika već su bila zagarantovana Zakonom o radu"

Govoreći o argumentu da neradna nedjelja štiti pravo zaposlenih na odmor, podsjetila je da su radnička prava već regulisana zakonom.

"To je već bilo zagarantovano Zakonom o radu. Inspekcija treba da bude strožija, a kazne su se trebale pooštriti", kaže Omerbegović Arapović.

Smatra problematičnim i to što pravila nisu jednaka na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine.

"Ili u oba entiteta uvesti neradnu nedjelju ili ni u jednom, zato što ovo ustvari stvara nejedinstveno tržište", smatra.

Prema njenom mišljenju, različiti režimi rada dovode kompanije u nejednak položaj.

"Dajete nefer konkurenciju firmama iz RS. One nisu efikasnije, bolje ili jeftinije, nego ste im na neki način dali prednost", kaže.

Kao primjer drugačijeg pristupa spomenula je Hrvatsku, gdje se, kako je navedeno u razgovoru, određuje broj radnih nedjelja i vodi računa o potrebama pojedinih lokalnih zajednica i turističkih područja.

"Neko tamo uzima u obzir mikroefekte i efekte na lokalnu zajednicu, jer makroekonomske stabilnosti nema bez stabilnosti svakog pojedinačnog igrača i lokalne zajednice", ističe Omerbegović Arapović.

Minimalna plata i inflacija

Omerbegović Arapović iznijela je i kritičan stav prema načinu na koji je povećana minimalna plata.

"Povećanje minimalne plate donijelo nam je mnogo bržu inflaciju", tvrdi Omerbegović Arapović.

Prema njenom tumačenju, određivanje cijene rada ispod koje poslodavac ne može ići može utjecati na broj dostupnih radnih mjesta, posebno kod malih i srednjih preduzeća koja posluju s niskim maržama.

"Onemogućili ste ljudima da rade koji su bili voljni raditi po nižoj cijeni jer im to treba. Eventualno ste smanjili broj radnih mjesta", smatra Omerbegović Arapović.

Dodaje da ozbiljna procjena takve mjere zahtijeva mnogo više od posmatranja jedne ukupne statističke brojke.

"Stvarno proučavanje onoga što ste napravili nekom mjerom zahtijeva ulazak u dubinu – koje su preraspodjele nastale, šta se zaista desilo s tržištem rada i šta bi bilo da te mjere nije bilo", kaže Omerbegović Arapović.

Posebno je istakla potrebu da se posmatra odnos primanja u privatnom i javnom sektoru.

"Ja bih uvela maksimalnu platu u javnom sektoru, pa neka se poslože prema dolje", izjavila je Omerbegović Arapović.

Prema njenoj ocjeni, inflacija je umanjila realnu vrijednost primanja ljudi čije plate nisu rasle istom dinamikom.

"Inflacijom koju su potpirivali napravili su to da vi i ja odmah imamo manje u novčaniku", kaže.

Manja kupovna moć usporava ekonomiju

Kada građani zbog inflacije mogu kupovati manje, posljedice se, prema njenom objašnjenju, prenose na cijelu ekonomiju.

"Mi sada imamo samo tu ekonomsku slobodu da se prilagođavamo tako što kupujemo manje. Kada kupujemo manje, to znači manje potrošnje", navodi Omerbegović Arapović.

Istovremeno rast troškova rada može smanjiti konkurentnost domaćih kompanija na inozemnim tržištima.

"Firma koja proizvodi u Bosni i Hercegovini s većom cijenom rada manje je konkurentna vani i možda manje izvozi, a to znači manje radnih mjesta u budućnosti", upozorava.

Prema njenim riječima, posljedica je smanjivanje ukupnog ekonomskog "kolača".

"To znači da se kolač smanjuje i da će se nastaviti borba ko će sebi osigurati da preživljava", smatra Omerbegović Arapović.

"Došli smo do zida"

Govoreći o održivosti ekonomskog modela zasnovanog na visokoj javnoj potrošnji i socijalnim izdvajanjima, Omerbegović Arapović ocijenila je da postoje jasne granice takve politike.

"Došli smo do zida i postavlja se pitanje do koje mjere vlade mogu finansirati socijalna davanja i spašavati sve ono što je neefikasno u ekonomskom sistemu", kaže Omerbegović Arapović.

Za malu i otvorenu ekonomiju poput Bosne i Hercegovine, prema njenom mišljenju, posebno je važno održavati zdrav i efikasan sistem jer nema iste mogućnosti finansiranja javne potrošnje kao velike ekonomije.

"Jedna mala otvorena ekonomija može se samo nadati da bude dovoljno zrela jer nema mogućnost da se zadužuje i kreira novac za javnu potrošnju na način kako to rade druge ekonomije", ističe.

Jedan od ključnih problema vidi upravo u neefikasnosti državnog aparata.

"Već dugo se postavlja pitanje zašto su jedino državna administracija i državni aparat neefikasni, dok s druge strane promovirate konkurentnost i pravila slobodne konkurencije", dodaje Omerbegović Arapović.

"Nama trebaju ljudi koji mogu sanirati razvaljen sistem"

Na kraju razgovora Omerbegović Arapović upozorila je da se decenijama nagomilane neefikasnosti više ne mogu ignorisati.

Govoreći o javnim sistemima, navela je primjer gubitaka u sarajevskoj vodovodnoj mreži, za koje kaže da se spominju stope i do 70 posto.

"Ne mogu vjerovati da kažu da gubici u Sarajevu dostižu cifru od 70 posto. Je li to ekonomski sistem? Je li to ono što će isporučiti bolju budućnost?", pita Omerbegović Arapović.

Prema njenom mišljenju, Bosni i Hercegovini je potreban potpuno drugačiji pristup upravljanju.

"Nama trebaju ljudi koji uopće mogu razmišljati kako da saniraju razvaljen sistem", poručuje Omerbegović Arapović.

Smatra da javnost mora nastaviti propitivati argumente i odluke vlasti.

"Veliku ulogu imamo kada kažemo da nam se ne mogu podvaljivati argumenti koji jednostavno ne stoje. To se mora raditi, jer ako još ušutimo i nismo u stanju reći šta ne valja, onda je to kraj. Onda mogu raditi šta hoće", zaključila je Adisa Omerbegović Arapović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad