Miljević za N1: Pred nama je "savršena oluja", građani će morati stisnuti kaiš

Govoreći o najavljenom rastu cijene električne energije za privredu u Federaciji Bosne i Hercegovine, Miljević je naveo da je jedan od ključnih problema to što se domaće cijene vežu za cijene na regionalnim tržištima električne energije.

"Prvo pitanje je zašto mi nemamo berzu električne energije, nego se naša referentna cijena određuje prema cijenama na drugim tržištima", kazao je Miljević.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja struktura proizvodnje električne energije u Bosni i Hercegovini, u kojoj ugalj i dalje ima veoma veliki udio.

"Gračanica ima više solarnih elektrana nego sve tri elektroprivrede zajedno"

Miljević smatra da se godinama nije dovoljno ulagalo u energetsku tranziciju i obnovljive izvore energije.

"Mi imamo jednu jako čudnu situaciju u kojoj privreda jednog grada, kao što je Gračanica, ima u pogonu više solarnih elektrana nego sve tri elektroprivrede u Bosni i Hercegovini zajedno", rekao je Miljević.

Trećim velikim problemom smatra izostanak ozbiljne strategije energetske tranzicije, zbog čega se, kako kaže, u Bosni i Hercegovini uglavnom reaguje tek kada problemi već nastanu.

Kao jednu od kratkoročnih mjera za ublažavanje udara na privredu i građane naveo je smanjenje stope PDV-a na električnu energiju.

"Država koja je dovela privredu i građane u ovakvu situaciju treba početi snositi dio tereta. Dio tereta se snosi tako što se odrekne dijela svojih prihoda", poručio je.

Najveći problem vidi kod malih i srednjih firmi

Miljević smatra da će velike kompanije, naročito izvoznici, lakše podnijeti rast cijena električne energije jer su prethodnih godina ulagale u energetsku efikasnost i vlastitu proizvodnju struje.

Mnogo težu situaciju očekuje za mala, srednja i mikropreduzeća.

"Veći problem vidim kod srednjih, malih i mikrobiznisa koji do sada nisu bili izloženi ozbiljnim problemima oko energije. Dobar dio njih će doći u situaciju da te troškove energije prvo pokušaju prebaciti na krajnje kupce svojih roba i usluga", rekao je Miljević.

Ako to ne uspiju, upozorava, dio kompanija mogao bi biti zatvoren.

"Sve ovo će se vrlo brzo preliti na krajnje potrošače, u nekom roku od tri do šest mjeseci", kazao je.

Struja u Republici Srpskoj mogla bi poskupjeti između 20 i 30 posto

Govoreći o Republici Srpskoj, Miljević je ponovio procjenu da bi električna energija mogla poskupjeti između 20 i 30 posto, i za privredu i za građane.

"Ja stojim iza te procjene iz jednog jednostavnog razloga: to je u neku ruku minimalno poskupljenje da bi se na neki način ostvario status quo u elektroprivredi", rekao je.

Upozorio je da ni takvo povećanje samo po sebi ne rješava suštinske probleme elektroenergetskog sistema.

Prema njegovim riječima, problem predstavljaju stare termoelektrane, nedostatak i kvalitet uglja, kao i velika zavisnost od vremenskih prilika kada je riječ o hidroelektranama.

"Što više padavina bude u narednom periodu, to će nama biti lakše, jer otprilike 40 posto električne energije proizvodimo iz hidroelektrana", pojasnio je.

"Došli smo u situaciju savršene oluje"

Miljević upozorava da kvarovi i ispadi termoelektrana mogu izazvati ozbiljne probleme u cijelom sistemu.

"Mogućnosti ispada termoelektrana iz sistema, odnosno rizici, sve su veći. U tom kontekstu moguće je da dođe do vrlo ozbiljnih havarija, što onda ima utjecaj na cijeli sistem, odnosno mogućnost raspada sistema", upozorio je.

Dodatni problem su, kaže, visoke cijene električne energije na tržištima s kojih Bosna i Hercegovina kupuje struju.

"Došli smo u situaciju savršene oluje. Čekali smo godinama, ništa ozbiljno nismo radili, išli smo po sistemu 'neće nas', i sad smo došli ovdje dokle smo došli", rekao je Miljević.

Posebno je upozorio i na činjenicu da zakonski postoje kategorije ugroženog i zaštićenog kupca električne energije, ali da odgovarajući podzakonski akti za njihovu punu primjenu nisu doneseni.

"Ukoliko implementirate te statuse, onda će vam najsiromašniji građani na neki način ostati zaštićeni od poskupljenja", kazao je.

Ne očekuje ozbiljan pad cijena goriva

Miljević ne očekuje ni značajnije pojeftinjenje nafte i naftnih derivata u narednom periodu.

"Ne očekujem da u narednom periodu, barem narednih godinu dana, može doći do ozbiljnog pada cijena nafte i naftnih derivata", rekao je.

Kako je naveo, Bosna i Hercegovina potpuno zavisi od uvozne nafte i naftnih derivata, zbog čega smatra da je potrebno ozbiljnije raditi na smanjenju te zavisnosti, između ostalog i prelaskom na električna vozila.

Pelet: Troškovi transporta nisu dovoljni da objasne rast cijena

Komentarišući cijene peleta, Miljević je kazao da povećani troškovi transporta mogu biti dio objašnjenja, ali ne i potpuno opravdanje za rast cijena.

"Troškovi transporta, iako su narasli, nisu narasli onoliko koliko je otišla cijena peleta", rekao je.

Kao dodatne razloge naveo je veliku potražnju za peletom izvan Bosne i Hercegovine i činjenicu da dio domaće proizvodnje odlazi u izvoz.

"Ako minimalna plata ide gore, država mora učestvovati"

Govoreći o pregovorima o najnižoj plati u Republici Srpskoj, Miljević je ocijenio da su zahtjevi za povećanje minimalne plate opravdani, ali da razumije i upozorenja poslodavaca.

"Oni ne mogu podnijeti tako veliko povećanje minimalne plate, jer nije to samo minimalna plata. To znači pomicanje svih primanja u jednom preduzeću", rekao je.

Smatra da bi u takvoj situaciji država trebala preuzeti dio troška kroz smanjenje poreza ili doprinosa.

"Ako će minimalna plata otići gore 10 ili 15 posto, odrecite se, gospodo, dijela vašeg prihoda. Da li je to porez, doprinos za zdravstvo ili penziju, nije važno. Država mora učestvovati u raspodjeli troškova s građanima i privredom", poručio je.

"Građani će morati stisnuti kaiš"

Na pitanje šta građani mogu učiniti kako bi zaštitili kućne budžete tokom zime, Miljević je rekao da će mnogi biti prisiljeni dodatno smanjivati troškove.

"Velika većina građana ne može uopšte to da uradi, jer je stepen siromaštva i energetskog siromaštva u Bosni i Hercegovini enorman. Morat ćemo na neki način stisnuti kaiš", rekao je.

Istovremeno je preporučio građanima da, gdje je to moguće, razmišljaju o vlastitoj proizvodnji električne energije.

"Možete početi vrlo banalno. Stavite takozvani balkonski sistem koji košta 700 maraka i već ste uštedjeli 20 do 30 posto na računu za električnu energiju", rekao je Miljević.

Kako je zaključio, mnogo toga će ove zime zavisiti od vremenskih prilika, a građani će morati tražiti načine da što više ublaže očekivani udar na kućne budžete.