Prije nekoliko sedmica, objavljena je vijest koja je šokirala finansijski svijet Bosne i Hercegovine: Sarajevska berza, epicentar finansijskih dešavanja u ovoj zemlji, zabilježila je neobično dešavanje u junu. Tokom nekoliko dana tog mjeseca, trgovanje na berzi nije postojalo, odnosno ostvareno je nula KM prometa. Promet za cijeli mjesec je iznosio 61.982.113,46 KM. Događaji kada u jednom danu nema prometa dovode i do pitanja: šta se to dešava na berzi i šta to znači za ekonomsku scenu Bosne i Hercegovine?
U svjetlu ovog izazovnog trenutka, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Admir Čavalić, dao nam je ekskluzivan uvid u zbunjujuće aspekte ove situacije. Duboko zabrinut zbog činjenice da nekoliko dana dnevni promet na Sarajevskoj berzi nije postojao u mjesecu junu, Čavalić je odlučno reagovao.
“Imamo izuzetno lošu situaciju na Sarajevskoj berzi. Nevjerovatno je da je dnevni promet nula konvertibilnih maraka odnosno da je nekada na iznosima koji su ravni prometu neke lokalne prodavnice. Zašto je to tako? Vjerovatno više razloga. Berza se nikada nije u potpunosti oporavila od globalne krize iz 2009. godine,” kazao je Čavalić za N1.
Podsjeća da je prije globalne ekonomske krize, stanje na Sarajevskoj berzi bilo znatno drugačije jer su investitori bili zainteresirani za ulaganja, ali je kao poseban problem istakao nepostojanje investicione kulture.
Prije nekoliko sedmica, najavio je da će pokrenuti diskusiju sa Komisijom za vrijednosne papire, s namjerom da se razjasni razlog zašto ta institucija nije transparentna za javnost i da se razmotri njena tačna uloga. Tada je Čavalić najavio namjeru da se organizuje posebna tematska sjednica kako bi se detaljnije razmotrila ova pitanja.
“Imamo određenih poteškoća sa radom Komisije za vrijednosne papire, a što će biti predmetom aktivnosti u federalnom parlamentu u narednom periodu. Finansijski sistem je bankocentričan tj. banke vode glavnu riječ i nemamo pravih alternativa finansiranja/investiranja i slično,” kazao je on za N1.
U vezi sa mogućim političkim mjerama ili intervencijama koje bi mogle umanjiti rizik od ekonomske krize i obnoviti povjerenje investitora na tržištu, ističe se potreba za unaprijeđenjem djelovanja Komisije za vrijednosne papire. Naglašava važnost postizanja veće transparentnosti, strožeg nadzora nad njenim radom, ali sačuvanjem nezavisnosti od političkih uticaja.
Takođe, postoji poziv da se podstakne uključivanje privatnih kompanija i kapitala u entitetske programe kratkoročnog zaduživanja. Pozitivan znak je primijećen sa sve većim prisustvom osiguravajućih društava kao kupaca na nedavnim aukcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
“SASE mora biti maksimalno funkcionalna i bilo kakva dobronamjerna podrška federalnih vlasti i parlamenta je dobrodošla. Nadamo se tematskoj sjednici parlamenta i konkretnim koracima za rješavanje očiglednog problema,” naglašava on.
Zbog ovakve situacije na Sarajevskoj berzi, postavlja se pitanje da li investitori trenutno gaje bojazan od nadolazeće ekonomske krize i da li ta bojazan ima potencijal da djeluje na njihove ciljeve, možda čak izazivajući krizu.
Čavalić ne smatra da treba postojati poseban strah što se toga tiče, posebno ako se uzme u obzir stanje na globalnim berzama. Međutim, ono zbog jeste zabrinut je što živimo u veoma promjenjivim vremenima što se tiče globalne geopolitičke situacije, kao što su rat u Ukrajini, odnosi između SAD-a i Kine i slično.
“Ne pomažu ni domaći rizici – pravni, ekonomski, politički – koji uopšteno plaše investitore, a što se uvijek može vidjeti po pitanju stranih direktnih investicija koje značajno zaostaju u odnosu na druge zemlje regiona. Dakle, strah postoji, ali je opštepoznat i prisutan zbog loše investicione klime. Kao što strani investitori ne žele ulaziti u BiH zbog većih rizika poslovanja, tako i domaći nisu spremni investirati, što istina koči ekonomiju i smanjuje potencijal ekonomskog rasta,” kazao je on.
Priznaje da postoje strahovi i u vezi s negativnom investicionom atmosferom.
“Takođe, zbog visokog stepena rizika poslovanja, strani investitori su oprezni u ulaganju u Bosnu i Hercegovinu. Taj oprez se takođe ogleda i među domaćim investitorima, što usložnjava ekonomsku situaciju i umanjuje potencijal za rast. Sveukupno, ovi strahovi i prepreke imaju potencijal da sputaju ekonomski napredak i ograniče mogućnosti za prosperitet,” kazao je on.
Upitan o mogućim efektima ovako niske stope aktivnosti na berzi na obične ljude i njihove svakodnevne finansijske odluke, Čavalić je izrazio zabrinutost za razvoj domaće privrede.
“Manji investicijski potencijal znači manje mogućnosti za razvoj poduzetništva i domaće privrede. Povećavaju se troškovi zaduživanja, što zaustavlja pojedinačni, ali i ukupni društveni odnosno ekonomski napredak. Zbog toga uvijek treba insistirati na nizu finansijskih alternativa. Moramo imati što više mogućnosti za finansiranje određenih projekata u privredi, javnoj infrastrukturi i slično, naročito onih dugoročnih,” zaključio je predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Admir Čavalić, u razgovoru sa N1.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!