Gašenje industrijskih giganata skupo košta BiH: Deficit premašio 10 milijardi KM, proizvodnja u padu

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH za devet mjeseci ove godine bilježe rast izvoza, ali vrijednost uvezene robe daleko ga nadmašuje. Vanjskotrgovinski deficit premašio je 10 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa oko 57 na 56 posto. Iz Komore analiziraju da ovo nepovoljnije kretanje salda samo po sebi ne znači da je svaki uvoz ekonomski štetan, jer uvoz energenata, sirovina i opreme može biti neophodan za proizvodnju i izvoz. Ipak, upozoravaju na nepovoljne ekonomske pokazatelje.

"Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine u septembarskom izvještaju navode da domaća potražnja ostaje glavni pokretač aktivnosti, dok je doprinos prerađivačke industrije slabiji zbog umjerene vanjske potražnje. Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine navode da je industrijska proizvodnja za devet mjeseci bila za oko dva posto niža u odnosu na isti period prethodne godine, dok je inflacija iznosila šest posto na godišnjem nivou. Iz navedenih pokazatelja može se zaključiti da je neophodno jačati domaću proizvodnju i konkurentnost kako bi vanjskotrgovinska razmjena BiH imala bolji saldo", naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

A da bi se to i dogodilo, sve ekonomske strategije i sva institucionalna podrška moraju biti fokusirane na prelazak sa sirovina na gotove proizvode, proizvode visokog stepena finalizacije, tehnološku modernizaciju i supstituciju uvoza u ključnim oblastima, ističu iz Privredne komore FBiH.

"Kad je u pitanju drvna industrija, problem je što BiH i dalje izvozi značajne količine oblovine, trupaca i rezanog drveta, a i tu bi moglo biti rješenje institucionalne zabrane ili visoke takse za izvoz drveta, da bi ono ostalo, uz sporedne olakšice, za domaće fabrike namještaja. Zatim, kad je u pitanju poljoprivreda, jasno je da BiH uvozi ogromne količine hrane (vodu, meso, voće, povrće, mlijeko) koje, realno, može sama proizvesti", naglasio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Kombinacijom globalne ekonomske krize, ogromnih dugovanja, neuspjelih privatizacija i potpune međusobne zavisnosti pojedinih giganata, poput lukavačkog GIKIL-a i zeničke Željezare, BiH je ostala bez svojih najvećih izvoznika.

Prije njihovog historijskog gašenja BiH je u sektoru bazičnih metala i prateće teške industrije najviše izvozila koks, željezo i čelik te sirovi aluminij i aluminijske legure. Ovi energetski i metalurški proizvodi godinama su činili sam vrh ukupne izvozne strukture države.

Može li se bh. industrija ponovo pokrenuti? Da, ali prepoznavanjem strateških slabosti i prednosti, stava su ekonomisti.

"Možda je za BiH najbolje da bude industrijski servis velikim multifunkcionalnim kompanijama, nešto što ima tradiciju rada, nešto što već sada radimo, ali možda to raditi na nešto većem nivou. To se može postići, prije svega, razvojem putne infrastrukture, kroz kreiranje industrijskih klastera, liberalizacijom našeg tržišta, ukidanjem nekih administrativnih i birokratskih nameta, barijera itd. i dinamiziranjem lokalne ekonomije, privrede", smatra ekonomista Admir Čavalić.

Privrednici su spremni, ali je najveća odgovornost na državi, dodaje Čavalić. Posljedice gašenja nekadašnjih industrijskih giganata odražavaju se i na rudarski sektor i željeznički transport, ali i na energetsku stabilnost.

Iako nisu direktno i isključivo vezani za gašenje industrijske proizvodnje u BiH, nego za rigorozne administrativne prepreke Evropske unije i neadekvatnu reakciju domaćih vlasti, ozbiljni problemi prisutni su i u sektoru međunarodnog transporta. Već je 30 posto transportnih kapaciteta napustilo državu.

"Ako se ovaj odliv, ovaj egzodus nastavi, moja procjena je da će doći do značajnog poskupljenja transportnih troškova, što znači poskupljenje troškova života", poručio je Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH.

Privreda usporava, investitori sve opreznije ulažu, o čemu svjedoče podaci o padu direktnih stranih investicija za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dok se najmanje novca usmjerava u proizvodnju, najveći dio stranih ulaganja završava u finansijskom sektoru.