Prosječna plata povećana za čitavu marku, a sindikalna potrošačka korpa skuplja za 75 KM. Ekonomisti nisu optimistični. Ovo je, kažu, samo početak, jer nas najgore tek očekuje. Prijeti nam godina gora od 1933., a vlasti nesposobne da situaciju usmjere na pravi kolosijek. Jer, njima je dobro. Delegati Doma naroda u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine u protekloj godini su postali “teži” za više od 2,2 miliona maraka dok građani jedva sastavljaju kraj s krajem.

Od hljeba, preko ulja, do energenata. Ogromni skok cijena i inflaciju koja ide uzlaznim tempom, dugujemo stanju globalne ekonomije, ali i izostaloj reakciji domaćih vlasti. Vrijednost cijena hrane u maju prošle godine je dostigla najviši nivo u posljednjih deset godina, a konačne cijene proizvoda su za trećinu veće na godišnjem nivou.

Posljedice inflacije odraziće se i na najmlađe.

“Ono što se mora raditi je investirati u domaću poljoprivredu i u subvencionisanje raznih stavki potrošačke korpe, kao to su: vrtići, topli obroci u školama, sport, kultura, to se mora osigurati besplatno djeci na taj način”, kazao je Marin Bago, predsjednik Udruženja “Fortuna” iz Mostara.

Da bi podmirili sve stavke Sindikalne potrošačke korpe građanima u BiH treba 2.265 KM. Sindikalna korpa skuplja je za 75 KM, a prosječna plata veća za čitavu 1 KM. Jer, prema posljednjim odlukama Federalne Vlade najniža plata za ovu godinu iznosiće 543 KM u ovom entitetu. U RS, 540 maraka minimalac. Mrtva trka, reklo bi se.

“Prosječna plata pokriva 44% troškova života četvoročlane porodice za jedan mjesec FBiH. Ako uzmemo da radnik ima od 650-700 KM onda je ta pokrivenost znatno niža”, kazala je Lejla Čaušević Sućeska, Savez samostalnih sindikata BiH.

Građanima statistika ne znači puno. Znaju koliko je teško dočekati svaki naredni mjesec. Nakon praznika još se više stežu kaiševi.

U prošloj godini rapidno su rasle i cijene na pijacama. Neki prodavci nisu ih drastično mijenjali, ali opravdano se može reći da se ipak kupuje manje.

“Zavisi od porodica. Ako je manje članova, ljudi kupuju na komad, onoliko koliko je njima potrebno. Normalno da se odrazila kupovna moć zbog poskupljenja drugih stvari”, kazao nam je prodavač Safet Suljović.

Država ne može limitirati rast cijena

Državni instrumenti kojima se može limitirati rast cijena su ograničeni jer zakoni u tom pravcu nisu fleksibilni, kažu upućeni.

“Mi nemamo taj sistem robnih rezervi, plasiranje robnih rezervi na tržište u vrijeme kada se dešava poremećaj na tržištu. Možemo da kontrolišemo rast cijena tako što plasiramo proizvode koji su cjenovno povoljniji i pravimo konkurenciju koju sada nemamo zbog nedostatka uvoza”, smatra Adis Muhović, ekonomista.

Korak dalje otišla je struka. Trenutna inflacija samo je početak onoga što nas očekuje u ne tako dalekom periodu, a stanje u ekonomiji odraz je loše vlasti, stava je Milojević.

“Kad je u pitanju hrana. Deficit na uvozu hrane u BiH je jednak vrijednosti naše poljoprivredne proizvodnje, a to znači da pola stanovništva BiH jede tuđu hranu koju mi nismo platili. A to je izvor povećane buduće inflacije”, kazao je Aleksa Milojević, ekonomista.

Prema državnoj Agenciji za statistiku BiH, u prosjeku najniže plate u cijeloj BiH su tokom oktobra 2021. imali radnici u zaštitnim i istražnim djelatnostima, samo 515 maraka.

Dok građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem, delegati Doma naroda u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine u protekloj godini na osnovu svog nerada zaradili više od 2,2 miliona KM. Budući da su za godinu dana održali svega sedam sjednica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad