Kanton 10 po nepostojećem zakonu prodavao javna bogatstva 18 godina, vrijedna 1,6 milijardi eura

Sažetak

- Kanton 10 je gotovo dvije decenije dodjeljivao koncesije po zakonu koji je stavljen van snage još 2007. godine.

- Riječ je o 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura.

Kanton 10 je skoro dvadeset godina dodjeljivao koncesije na osnovu zakona koji – ne postoji. Riječ je o čak 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su kantonalne vlasti u zapadnoj Bosni i Hercegovini odobravale po propisu stavljenom van snage još 2007. godine.

Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je potpuno isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojoj teritoriji.

Tužiteljstvo uključeno u slučaj

"Ustavni sud FBiH nam je tad kazao da je taj zakon stavio van snage 2007. godine", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova.

Ustavni sud je, pored ostalog, zvanično obavijestio i općinu i kantonalne vlasti da se propis po kojem su koncesije dodjeljivane "ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji". Uprkos toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena.

Zbog neprovođenja obavezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Kantona 10.

"Tužiteljstvo Hercegbosanske županije (Kanton 10) provodi sve mjere i radnje u cilju utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke", kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužiteljstva.

Odlukom Ustavnog suda FBiH, prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani.

Ugovori na osnovu kojih su građeni smatraju se ništavnim od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti milijardi eura ulaganja – i odgovornosti onih koji su ih odobrili.

Među njima su tri izgrađene vjetroelektrane: "Ivovik" koji je u kineskom vlasništvu, "Mesihovina" koju je izgradila državna elektroprivreda i "Jelovača" koju je izgradila privatna kompanija iz BiH, svaka vrijedna oko 100 miliona eura.

Ovaj propust je otvorio prostor za potencijalne tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milione eura.

Kako navode u Tužiteljstvu Kantona 10, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, budući da je Ustavni sud odredio kantonalnu Vladu i Skupštinu za provođenje presude iz 2007. godine.

Do sad su saslušali predstavnike Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva.

Saslušana je i kantonalna pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedoka.

U decentraliziranom sistemu vlasti, država Bosna i Hercegovina nadležna je samo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama.

Koncesije za većinu projekata dodjeljuju entitetska Vlada RS-a i deset kantonalnih vlada u entitetu Federacija BiH koji, pored ostalog, imaju nadležnosti u ekonomiji.

Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?

Prema podacima do kojih je došao RSE, Vlada Kantona 10 potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz područja energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest raskinuto.

Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura.

Procijenjena vrijednost 18 vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura.

Vjetroelektrana Ivovik, koja je u potpunosti u kineskom vlasništvu, izgrađena je i u probnom radu. Od početka gradnje traje spor vlasti i mještana koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane.

"Ako nema zakona, onda nema ni prava. Sve i jedna koncesija je ništavna. Po mom mišljenju ta odluka Ustavnog suda FBiH mora utjecati i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem, po tom nepostojećem zakonu, ništavno", kazao je za RSE Perica Babić, advokat mještana.

Pored toga, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede HZ HB, puštena je u rad 2018. godine.

Ta je elektroprivreda dobila i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka Poklečani. Tome se protive mještani i ekološke udruge, jer je planiran na rubu zaštićenog područja prirode.

Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe je izgradila i privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u BiH.

Iz ovih kompanija nije odgovoreno na upit RSE jesu li se obratili vlastima, ili vlasti njima, vezano za pitanje moguće ništavnosti koncesijskih ugovora.

Osim vjetroelektrana, Kanton 10 dodijelio je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 miliona eura.

Svi solarni parkovi su u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere.

Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevinskog kamena, ali i uglja lignita, magnezija i drugih sirovina kojima je taj dio BiH bogat.

Opširnije u prilogu RSE-a.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad