Ko je sve imao račune u Alta banci i da li će kompanije čekati na svoj novac kao u slučaju Agrobanke - 12 godina?

Nikolić objašnjava da klijenti banke trenutno ne mogu podizati novac niti obavljati uobičajene bankarske transakcije.

"Ko trenutno želi da podigne novac iz Alta banke, neće moći. Već je saopšteno da ona praktično ulazi u stečaj. Klijenti će uskoro dobiti informacije na koji drugi način mogu da dođu do svojih sredstava. Onog momenta kada se objavi stečaj, praktično su sve ekspoziture zatvorene, bankomati više ne rade i ništa što je u vezi s tom bankom ne može da se realizuje", objašnjava Nikolićeva.

Šta se dešava sa štednjom i kreditima građana

Ističe da će građani s osiguranim depozitima dobiti obavještenje u kojoj drugoj poslovnoj banci mogu preuzeti svoj novac.

"Što se tiče depozita, prema odlukama Narodne banke Srbije osigurani su svi depoziti koji su do 50.000 eura po jednom računu. Dakle, ako neko ima više računa u banci, a do iznosa od 50.000 eura, dobit će obavještenje kod koje druge poslovne banke mogu da podignu ta sredstva, odnosno gdje će se ta sredstva nalaziti", objašnjava Nikolićeva.

Prema riječima Radojke Nikolić, najvažnije je da građani znaju da su depoziti do zakonom osiguranog iznosa od 50.000 eura zaštićeni.

"Stanovništvo koje ima uloge do 50.000 eura ne mora da bude zabrinuto. To će sigurno biti pokriveno. Bit će preusmjereni, dobit će račun u nekoj drugoj banci i to će se tako završiti", ističe Nikolićeva.

Međutim, oduzimanje dozvole za rad banci ne znači da prestaju obaveze građana koji u njoj otplaćuju kredite.

"Ljudi će morati da nastave otplatu kredita. To ne znači da su njihove obaveze prema banci prekinute. Dobit će informacije kako i na koje račune će nastaviti da uplaćuju svoje rate. Obaveze klijenata koji imaju kredite ovim nisu prestale", naglašava Nikolićeva.

Dodaje da će klijenti morati sačekati zvanične instrukcije o daljnjem izmirivanju obaveza.

Šta je s uplatama računa za struju

Oduzimanje dozvole Alta banci otvorilo je i pitanje plaćanja računa za električnu energiju u Beogradu, budući da su građani do sada uplate EPS-u obavljali preko računa u toj banci.

Nikolićeva navodi da bi, prema principima koji se primjenjuju prilikom ulaska banke u stečaj, uplate obavljene do ponoći prethodnog dana trebalo da budu priznate kao izmirene obaveze.

"Ako bi se poštovali principi ulaska u stečaj, sve što je do ponoći prethodnog dana uplaćeno trebalo bi da se računa kao ispunjena obaveza građana. Ti računi će biti uzeti u obzir", objašnjava Nikolićeva.

Ipak, naglašava da će tehničke detalje o evidentiranju uplata moći potvrditi "Elektroprivreda Srbije".

EPS je u međuvremenu obavijestio kupce na garantovanom snabdijevanju s područja Beograda da od oktobarskog računa koriste novi tekući račun za uplatu električne energije, koji važi i za izmirenje ranijih dugovanja.

EPS, MUP, Parking servis – ko je sve imao račune u Alta banci

Radojka Nikolić ocjenjuje da je oduzimanje dozvole za rad Alta banci značajan potres za domaći finansijski sistem, prije svega zbog velikog broja preduzeća i institucija koje su poslovale preko te banke.

"To je zaista veliki udar za finansijski sistem kod nas, bez obzira na utješne objave Narodne banke Srbije da su preduzete sve mjere. Nije riječ samo o EPS-u, već su i druga državna preduzeća i institucije imali račune u Alta banci", ističe Nikolićeva.

Među klijentima banke, kako navodi, bili su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Parking servis i AMSS, kao i brojne druge kompanije.

"Ovo je značajan potres s obzirom na to da je MUP bio jedan od klijenata. Koliki broj je tu zaposlenih koji su primali platu preko ove banke. To je veliki, veliki obuhvat. Isto tako su se u klijente ove banke ubrajala i preduzeća kao što je Parking servis, pa Auto-moto savez Srbije i tako dalje. Još mnogo firmi su bili deponenti ove banke, zato je ona naglo i rasla", napominje Nikolićeva.

"Depoziti Alta banke uvećani tri i po puta za tri godine"

Upravo veliki priliv depozita, prema njenim riječima, omogućio je nagli rast banke u prethodnim godinama.

"Prosto je nevjerovatno bilo da banka svoje depozite uveća tri i po puta za tri godine. To je nezabilježen slučaj", kaže Nikolićeva.

Podsjeća da je Alta banka nastala preuzimanjem Jubmes banke i da je zahvaljujući rastu depozita ušla među deset najvećih banaka u Srbiji.

"Tako da je stigla od jedne mjenjačnice, prvo kupovinom Jubmes banke, a zatim uvećanjem depozita koji su prije svega uvećavani preko državnih preduzeća i institucija – ona je ušla i u prvih deset banaka u Srbiji. Bila je deveta po ukupnoj bilansnoj aktivi krajem prošle godine i početkom ove", napominje Nikolićeva.

Šta će biti s Alta grupom i trgovinskim lancima

Posebno pitanje, prema ocjeni Radojke Nikolić, jeste kako će oduzimanje dozvole za rad banci utjecati na poslovanje cijele Alta grupe, koja je prisutna u više privrednih djelatnosti.

"Veoma važna stvar je šta će se dešavati s cijelom Alta grupom, jer ta grupa posluje u različitim djelatnostima, od građevinarstva do trgovine", ukazuje Nikolićeva.

Podsjeća da je grupa nedavno preuzela upravljanje trgovinskim lancima Idea, Roda i Merkator, koji su ranije pripadali Fortenova grupi.

"Ono što se dogodilo s bankom posredno će utjecati i na poslovanje cijele grupe, a time i na rad ovih marketa, koji zauzimaju značajan dio tržišta u Srbiji", ocjenjuje Nikolićeva.

Ističe da posljedice oduzimanja dozvole ne treba posmatrati samo kroz položaj pojedinačnih štediša i klijenata banke, već i kroz moguće efekte na povezane kompanije i širi finansijski sistem.

"Ovo je zaista veliki potres za sistem, bez obzira na sva uvjeravanja da će sve biti u redu, jer je riječ o lancu potresa koje bi ova odluka mogla da izazove za cijelu grupu", poručuje Radojka Nikolić.

Kompanije u nepovoljnijem položaju, naplata potraživanja iz stečajne mase

Za razliku od građana čiji su depoziti osigurani do 50.000 eura, kompanije koje imaju značajna sredstva u Alta banci mogle bi, prema ocjeni Nikolićeve, da se suoče s problemima prilikom naplate potraživanja.

"Kompanije koje su poslovale preko Alta banke mogu biti u problemu, jer će se namirivati iz stečajne mase. Pitanje je koliko će od te stečajne mase ostati", upozorava Nikolićeva.

Kao primjer koliko stečajni postupci mogu trajati navodi Agrobanku.

"Stečaj Agrobanke, koji je završen u februaru ove godine, trajao je duže od 12 godina. I opet nisu svi klijenti bili namireni", ističe Nikolićeva.

Ocjenjuje da su zbog toga pravna lica u nepovoljnijoj situaciji od građana koji imaju depozite u okviru osiguranog iznosa.