Oglas

Upozorenje građanima

Profesor Rička za N1: Uskoro nećemo imati izbora osim da ukidamo godišnje odmore i štedimo na hrani

author
Azur Delić
17. nov. 2026. 12:33
supermarket radnja prodavnica potrošačka korpa
Pixabay / Pixabay

Prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.741 KM, ali ekonomski pokazatelji upozoravaju na alarmantan trend – građani realno žive lošije, industrija slabi, a najavljeno poskupljenje struje moglo bi dovesti do toga da se štedi i na osnovnim životnim namirnicama, upozorio je u razgovoru za N1 ekonomski stručnjak, profesor Željko Rička.

Oglas

Iako zvanična statistika bilježi kontinuiran rast nominalnih plata, profesor Rička ističe da ti brojevi stvaraju lažnu sliku napretka dok kupovna moć građana konstantno opada.

"Statistika pravilno izračunava prosječnu plaću i tu nema sumnji. Međutim, nominalni iznosi koji rastu sugeriraju neko bolje stanje, dok u suštini imamo realni pad plaća i njihova vrijednost kontinuirano opada", pojasnio je Rička za N1.

Kao ključni dokaz za ovakvu ocjenu navodi najnovije makroekonomske podatke: stopu inflacije od šest posto naspram rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) od svega 2,1 posto, vanjskotrgovinski deficit od deset milijardi te pad industrijske proizvodnje od 2,8 posto.

"Ne može koza zeca stići"

Komentarišući najave o novom minimalnom povećanju najniže plate od 38 do 50 KM, Rička ocjenjuje da administrativne mjere poput zamrzavanja marži ili kozmetičkog rasta minimalca ne rješavaju suštinski problem, već dodatno opterećuju privredu.

Od ukupnog BDP-a od 59 milijardi, čak 66 posto odlazi na potrošnju stanovništva, 20 posto na glomaznu javnu upravu, dok tek 23 posto ostaje za kapitalne investicije i razvoj.

"Ako napravimo pomak u visini minimalnog dohotka kao klasičnu administrativnu mjeru, ugrozit ćemo privredno poslovanje. Efekt plata će u kalkulacijama 'pojesti' ono što bi trebalo pomoći privredi da jača. Radimo ono što se u narodu kaže 'ne može koza zeca stići'. Nama treba duboka ekonomska reforma, kakvu smo imali 1965. godine", naglasio je Rička.

Dodao je kako država uopšte ne koristi fiskalne alate za stimulaciju rasta – poput intervencija u sistemu PDV-a, akciza ili poreza na dobit – već su ti mehanizmi potpuno umrtvljeni.

Političke borbe za resurse i prijetnja standardu građana

Govoreći o tome zašto političke stranke izbjegavaju temu smanjenja skupe javne uprave, Rička ističe da glomazni administrativni aparat služi isključivo političkim strukturama za raspodjelu resursa nakon izbora, dok zemlja ekonomski zaostaje i za susjedima koji su nekada smatrani siromašnijima.

Posebno zabrinjavajućim ocjenjuje gašenje domaće industrije i rast fiksnih troškova života, naročito u svjetlu najavljenog poskupljenja električne energije.

"Ako to ne zaustavimo, vrlo brzo ćemo doći u pitanje kako platiti ono najnužnije. Bojim se da ćemo uskoro doći u situaciju da ćemo morati štedjeti i na hrani kako bismo platili fiksne troškove električne energije i goriva. Jednostavno, nećemo moći drugačije nego da ukidamo godišnje odmore i slabije se hranimo", zaključio je profesor Rička u razgovoru za N1.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama