Najavili su da će poskupiti plin. Za više od 20% u Federaciji BiH. On je već skuplji u Republici Srpskoj, a možda se vlast tu i ne zaustavi. I dok u Srbiji pomažu svojim građanima i dio tereta vlast preuzima na sebe, kod nas je teret poskupljenja za građane BiH sve teži.

BiH počela je da se snabdjeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske, preko crnog mora, a zatim preko Bugarske i Srbije do BiH. BiH je plin iz Rusije ranije dobijala preko Ukrajine i Mađarske. Dok je u RS, ruski plin preko Turskog toka počela dobijati u januaru, u FBiH to je počelo u aprilu prošle godine. Vlada FBiH je još od ranije kao strateški interes iskazala da koristi “južnu interkonekciju”, projekat vrijedan 196 miliona KM, koji bi sa jadrana išao do Novog Travnika, odnosno račvao se prema Mostaru. Bio bi dužine 180 km, a samo u BiH bio bi dužine 160 km. To bi olakšalo, kažu u Vladi FBiH snabdjevanje plinom.

No, dok ne počne da boli glava kako ćemo, ukoliko dođe do problema sa snadjedavanjem plinom, podmiriti naše građane ovim energentom, problem je cijena. Nakon povećanja u FBiH od 23,3%, a u RS i nešto ranije ove godine, postavlja se pitanje, hoće li vlast pomoći građanima. Vlada KS je putem medija, kažu saznala za poskupljenje, pa traže sastanak sa Vladom FBiH. Ključno je pomoći građanima, kako je to najavila i Srbija.

“Treba imati socijalnu osjetljivost i razmisliti kada usvojite cijenu od 1,25 KM i ne kažete građaninu da se spremi. Ja to samo govorim. Znači počnite štediti za ono što će vam biti za 3 mjeseca”, kazao je Almir Bećarević, stručnjak za gas.

Pitanje za nadležne – zašto je u BiH veća cijena gasa nego u regionu?

Enver Hadžiahmetović, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, obećao je da će učiniti sve da Vladi dostave informaciju ili zahtjev da se ide na neki način u određenu subvenciju cijene.

“Onoliko koliko mi možemo podnijeti kao Vlada. I nismo sigurni da li će od 01. novembra biti novo povećanje”, naveo je.

Direktno o nabavci plina član Predsjedništva  BiH Milorad Dodik razgovarao je sa Putinom, cijena u RS je, bez pdv-a, 96 feninga, nakon tih razgovora u maju. Na računu za maj, u Federaciji BiH cijena kubika je do krajnjeg potrošača 89 feninga. U Srbiji je cijena, nakon sličnih razgovora koje je imao Dodik sa Putinom, 32 dinara, što je oko 55 pfeninga po kubnom metru. Sa druge strane predsjednik Srbije je sa Putinom krajem maja telefonski dogovarao plin, dobio je uvjerenje da će dobiti 2,2 milijarde kubnih metara, cijena od 310-408 dolara na 1.000 kubnih metara. Mi je od 01. jula nabavljamo po cijeni od 475 dolara. Srbija će subvencionirati stanovništvo, mi još razmišljamo.

 “Srbija subvencionira svoje građanstvo. Ta cijena se ne može uporediti sa onim… tako da je potpuno iskrivljeno prikazivati cijenu koju neko ima, sa našom cijenom. Mi smo imali prošle godine kada je BiH subvencionirala građane i udari povećanja koja su se dešavala prošle godine, građani nisu plaćali“, navela je Bisera Hadžialjević, direktorica Energoinvesta.

No to neće biti jedini problem, može doći i do onog gore, da plina i ne bude. Sjeverni tok možda nakon remonta i ne bude pušten zapadnim zemljama, a mi smo sa ovim turskim za sada sigurni. Ako se nešto nepredvišeno desi, okretanje ovog točka biće uzaludno.

Upozoravaju svoje građane evropske zemlje da se pripremaju za alternative, da manje troše plin, upravo zbog mogućeg prekida snabdjevanja.

 “Ideja je da se pripremimo za grejnu sezonu, da se oni koji mogu, od industrijskih do komercijalnih potrošača, na vreme spreme za određene alternative”, kada se cijela Evropa sprema za poremećaje i nestabilne uslove. Isporuke u Sloveniji za sada su nesmetane i na istom nivou kao i prošle godine. Ne očekujemo nikakve probleme u bliskoj budućnosti”, kazao je Bojan Kumer, ministar za infrastrukturu Slovenije.

Potrošnja plina u FBiH je 180 miliona kubika, a najviše otpada na Kanton Sarajevo, gdje se godišnje troši od 120-130 miliona kubika.

Najveći potrošači su stanovništvo sa oko 60 miliona I toplane 40 miliona. Ostalo otpada na industriju, institucije i slično. No nema naznaka, šta ako dođe do prekida isporuke.

“Ono što svaka Vlada, evo gledamo to unazad 20 godina u BiH radi, subvencionira potrošnju, plin, pelet, ugalj itd. To nisu postulati energetike. Uštede energije se subvencioniranju ili eventualno prozivodnja iz obnovljivih izvora. Sada gasimo vatru kada dođe 12 sati u ponoć. Sada smo u tom periodu, sada smo u 12 sati u ponoć”, rekao je Nihad Harbaš, predsjednik Sekcije mašinskih inžinjera Komore FBIH.

Dok ne otkuca ponoć i kočija se ne pretvori ponovo u bundevu, a pepeljuga u vidu naše vlasti shvati da nije princeza, građani BiH moraće da se pripreme za ono što možda slijedi, energetska kriza i teška zima.