Bosanci i Hercegovci često putuju po zemljama Evrope gdje mogu iskusiti tehnologije koje nisu prisutne u njihovoj domovini. Jedna od tih je tehnologija predstavljaju aplikacije za prevoz poput Ubera, Lyfta ili Bolta.

One funkcionišu na principu da instalirate mobilnu aplikaciju na telefon, napravite račun sa osnovnim podacima i naručite vožnju. Morate imati uključen GPS lokator na telefonu i vozač dolazi direktno na vašu lokaciju.

Aplikacija povezuje korisnike s najbližim slobodnim vozačem, pružajući uvid u informacije o vozaču, ocjenama drugih putnika, vozilu kojim se vozi i registarskim tablicama.

Cijena vožnje se automatski računa na osnovu udaljenosti od polaska do destinacije, omogućavajući vam momentalni uvid u troškove.

Plaćanje se može izvršiti gotovinom ili bankovnom karticom, a pratite i lokaciju vozača u stvarnom vremenu. Po dolasku na odredište, napuštate vozilo, a aplikacija vam nudi opciju davanja bakšiša vozaču i ocjene vožnje. Vozači također mogu ocijeniti putnike što štiti vozače od potencijalnih neugodnih situacija sa problematičnim putnicima.

Ovakve aplikacije osiguravaju praktičnost, transparentnost cijena, brzu rezervaciju i često nude dodatne opcije poput vozila više klase ili dijeljenja vožnje.

Prednosti ovih inovacija su mnogobrojne – olakšavaju brzu narudžbu vožnje putem mobilnih uređaja, povećavaju iskorištenost vozila, smanjuju gužve, potiču inovacije u transportnom sektoru, doprinose ekonomiji, turizmu i okolišu te pružaju alternativu vlastitom vozilu i javnom prevozu. Sve ovo ukazuje na mogućnost pozitivnih promjena u mobilnosti, ekonomiji i korisničkom iskustvu.

Zbog čega BiH kaska za drugim zemljama?

Međutim, na tržištu Bosne i Hercegovine ove aplikacije, odnosno, ove kompanije nisu uopće prisutne. Razlog za to je isti kao i u svim drugim zemljama koje su počele uvoditi ovu vrstu tehnologije, a to je protivljenje tradicionalnih taksi kompanija.

Hasib Lošić, predstavnik Udruženja Sarajevo Taxi, rekao je za N1 da se njihovo udruženje protivi uvođenju aplikacija poput Ubera i Lyfta u Bosnu i Hercegovinu. Glavni razlog za njihovu opoziciju je to što smatraju da te kompanije nisu registrovane kao zvanične taksi službe i da bi njihova prisutnost predstavljala obavljanje usluga prevoza “na crno”.

Upitan kako bi se stvari promijenile kada bi zakon bio prilagođen ili izmijenjen kako bi se omogućilo funkcionisanje ovakvih aplikacija i kompanija, Lošić je ostao odlučan u svom protivljenju.

“Mi se ne možemo složiti s time jer bi to značilo da se novac, koji inače ostaje u domaćem sektoru, preusmjerava stranim kompanijama. To bi bilo nepošteno prema našim vozačima i kompanijama koje su domaće i koje dugi niz godina pružaju usluge u Bosni i Hercegovini,” kazao je on.

Situacija se očito suočava s mnogim izazovima, a stav Udruženja Sarajevo Taxi jasno pokazuje složenost i osjetljivost ove teme.

Neuspjeli pokušaji moderniziranja lokalnih taksi usluga

Ipak, treba priznati da postoje pokušaji da se modernizuje način naručivanja taksi vozila. Jedan od najvećih taksi prevoznika u Kantonu Sarajevo, Sarajevo Taxi, uveo je svoju aplikaciju prije nekoliko godina.

Ako instalirate aplikaciju, a imate iskustva s ovom vrstom aplikacija u drugim zemljama, odmah ćete uočiti da je način rada u potpunosti drugačiji od gore navedenih Ubera, Lyfta ili Bolta.

Aplikacije djeluje nefunkcionalno jer se često gasi, a nemate opciju da izaberete vozača, a kamoli da ga ocijenite. Aplikacija, ako se ne ugasi dok dođete do toga koraka, radi na principu poziva. Pozitivna strana je mogućnost kartičnog plaćanja putem aplikacije.

Dakle, kada uđete u aplikaciju nudi vam dostupna taksi vozila i kad dotaknete slobodno vozilo, vodi vas na poziv. Tada se zapitate čemu aplikacija služi kad možete direktno pozvati dispečerski centar i naručiti vozilo.

Iskustva iz susjedstva – Hrvatska

Hrvatska je usluge Ubera uvela davne 2015. godine. Međutim, borba za promjene načina rada tržišta taksi usluga je bila krvava.

Taksi tržište u Zagrebu dugi niz godina bilo je pod monopolskom dominacijom Udruženja Radio Taxi, koje je nametalo visoke cijene vožnji. Često su se događale situacije gdje bi kratke vožnje rezultirale previsokim računima, izazivajući nezadovoljstvo korisnika.

Kako bi se uvela konkurencija i smanjile cijene, novi igrač na tržištu, Cammeo, počeo je djelovati nakon liberalizacije zakona o taksi uslugama. Uprkos osjetnom otporu starih taksista, Cammeo je uveo pravila koja su poboljšala korisničko iskustvo – eliminirajući noćne i dodatne naknade, te uvodeći obavezu vozača da budu uredni i ljubazni. Njihov pristup je osim toga pridonio i sniženju cijena.

Osim toga, Cammeo je osvježio tržište sa svojim modernim pristupom, pri čemu je vozače oblačio u odijela i poticao visoki standard usluge. Njihov uspjeh podstakao je dodatne promjene u industriji prevoza, uključujući pojavu globalnih igrača poput Ubera i drugih sličnih aplikacija.

Uberova inovativna ideja omogućila je svima da se prijave kao vozači, što je uzrokovalo sve veću konkurenciju. Međutim, ovaj model se počeo urušavati s pojavom malih firmi koje su angažirale vozače po smiješno niskim cijenama, uz Uberovu minimalnu intervenciju.

Kroz sve te promjene, tržište je prošlo kroz haotične trenutke s niskim cijenama, problemima sa sigurnošću te socijalnim i etičkim izazovima.

Bez obzira na sve turbulencije, nove platforme su promijenile način na koji građani percipiraju prevoz, dok su istovremeno prisilile etablirane igrače da prilagode svoje poslovanje. Dok su cijene vožnje smanjena, taksistička industrija i dalje suočava s nizom izazova u pogledu održivosti i sigurnosti. Ovakve promjene ukazuju na važnost prilagodbe tradicionalnih industrija na modernizaciju i tehnološke inovacije kako bi se osigurao bolji standard usluge i korisničko iskustvo.

Potencijalna rješenja

Kao što nam iskustvo Hrvatske, ali i brojnih drugih zemalja govori, prvi korak ka uvođenju ovakvih noviteta na naše tržište je izmjena postojećih zakona.

Kako bi dobili komentar na to, N1 je u više navrata pokušao kontaktirati nadležno Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo. Međutim, navedeno ministarstvo se nije blagovremeno oglasilo po ovom pitanju.

Jedan od ključnih faktora koji je uticao na odsustvo aplikacija za prevoz u Bosni i Hercegovini leži u kompleksnom ekosistemu taksi usluga i regulacijama koje upravljaju tim sektorom. Lokalna udruženja taksista i sami taksisti često izražavaju protivljenje ulasku ovakvih kompanija na tržište, ukazujući na pitanja poput nedostatka regulacije, potencijalnog rada na crno i uticaja na domaće taksi usluge.

Uprkos ovim izazovima, postoji jasna potreba za analizom kako uvođenje ovakvih aplikacija može promijeniti trenutni pejzaž taxi usluga u Bosni i Hercegovini.

Dok aplikacije obećavaju praktičnost, transparentnost cijena i inovacije u transportnom sektoru, usklađivanje s postojećim regulativama i stvaranje ravnoteže između konkurencije i zaštite domaćih taksista ostaju ključni aspekti u procesu razmatranja njihovog eventualnog uvođenja.