Pad njemačke privrede, zbog čega je ove godine zaostala među razvijenim zemljama, ima mnogo uzroka. Rast je nagrižen neujednačenim oporavkom nakon pandemije u Kini, nestašicom energenata, inflatornim pritiscima i još mnogo toga. Sada se najveća evropska ekonomija suočava sa višestrukim tranzicijama neophodnim za rješavanje ovih izazova, kaže Wolfgang Fink, izvršni direktor Goldman Sachsa za Njemačku i Austriju.
Uzmimo razvoj odnosa Njemačke s Kinom: Povećana trgovina s azijskom ekonomskom silom učinila je to drugom najvažnijom destinacijom njemačkog izvoza i ključnim dobavljačem za njen proizvodni sektor, navodi Goldman Sachs na svojoj web stranici.
“Ovo je, iskreno, bila jedna od uspješnijih priča u posljednjih 30 godina”, kaže Fink u podcastu Goldman Sachs Exchanges.
Ove godine je, međutim, zbog ponovnog otvaranja kineske ekonomije nakon ukidanja ograničenja Covida pokazalo lošu stranu odnosa, rekao je Fink. Njemačke kompanije počinju da preispituju kako se oslanjaju na Kinu, i kao tržište za svoju robu i kao dobavljača za svoje fabrike. Vlada traži od kompanija da se pozabave ovom zavisnošću.
“To je sve lakše reći nego uraditi”, rekao je Fink. Kako upravljati ili smanjiti ovisnost o Kini tema je u svakoj sali upravnog odbora svake kompanije u Njemačkoj. Ali promjena ovog odnosa će potrajati – godine, a ne mjeseci – tako da će se uticaj ove tranzicije vidjeti za nekoliko godina.
Prelazak na niskougljične izvore energije još je jedan trend koji će biti od vitalnog značaja za njemački ekonomski uspjeh u narednim godinama. Upotreba fosilnih goriva opala je 2022., a potrošnja prirodnog gasa u njemačkoj industriji pala je za otprilike 30 posto. Međutim, to je uglavnom bilo zbog rata u Ukrajini i prekida ruskih snabdijevanja, a djelomično je došlo i zbog jednostavnog smanjenja proizvodnje.
Smanjenje potrošnje i smanjenje ekonomske proizvodnje bio je na neki način lakši dio. „Najsloženiji dio dolazi“, rekao je Fink. Izgradnja infrastrukture za proizvodnju i prijenos električne energije kako bi se ispunili vladini klimatski ciljevi bit će veliki izazov, koji će zahtijevati značajna ulaganja. Njemačka ima za cilj smanjenje emisije ugljika za 65 posto ispod nivoa iz 1990. do 2030. i 88 posto ispod nivoa iz 1990. do 2040. godine.
Vlada pruža podršku da se to uradi, rekao je Fink, ali sredstva treba da teku. Trenutno birokratija usporava izgradnju obnovljivih izvora energije. Proces izdavanja dozvola u Njemačkoj proizlazi iz vremena kada zemlja nije osjećala hitnost po ovom pitanju koje je danas prisutno, rekao je on, a proces treba revidirati i pojednostaviti.
U međuvremenu, njemačke kompanije aktivno ispituju kako će doći do potrebne investicije, da li je to nešto jednostavno kao kupovina udjela u vjetroelektrani na moru ili nešto inovativnije. “Jasno je da postoji velika svijest da se to mora dogoditi i da će vlada i industrija morati da rade zajedno kako bi postigli sljedeće korake”, rekao je Fink.
Klimatski ciljevi također izazivaju dramatične promjene u njemačkom najvažnijem sektoru proizvodnje automobila, gdje će prelazak na električna vozila definirati budućnost. „Rekao bih da je automobilska industrija imala spor početak prilagođavanja,“ rekao je Fink.
Tesla u SAD-u i određene kineske kompanije bili su prvi pokretači. Veliki njemački proizvođači automobila morat će sustići zaostatak, ali povjerenje potrošača i snaga robne marke koju su gradili dugi niz godina trebali bi im pomoći u ovoj tranziciji. Ove kompanije i dalje ostvaruju najveći profit od vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, a ti fondovi zarade će pomoći u plaćanju investicija u tehnologiju električnih vozila, rekao je Fink.
U međuvremenu, inflacija je očigledno rizik za njemačku ekonomiju, kao što je to na razvijenim tržištima širom svijeta. Postoji bojazan da bi to moglo doprinijeti ublažavanju potražnje potrošača, jer kupci reaguju na više cijene. Dokazi o ovoj zabrinutosti mogli su se vidjeti u najnovijem izdanju njemačkog Ifo indeksa, koji je pokazao daljnje pogoršanje poslovnog raspoloženja u julu.
Međutim, Njemačka bi mogla imati nešto poput tampon zone u tom pogledu, s obzirom da potrošači te zemlje još uvijek imaju značajne uštede koje su akumulirane tokom pandemije.
Rast plata u Njemačkoj također pomaže u održavanju raspoloženja potrošača, rekao je Fink, iako bi mogao ometati borbu protiv inflacije. Još jedna runda pregovora o plaćama dolazi u mnogim industrijama u drugoj polovini godine, a zahtjevi radnika su visoki.
Snaga tržišta rada u Njemačkoj trenutno je zanimljiv fenomen, dodao je Fink. Došlo je do manjka na tržištu rada nakon Covida, iako se jaz u posljednje vrijeme smanjuje. Rast broja radnih mjesta i plata pomaknuo se prema sektoru usluga sa tradicionalne snage u njemačkoj proizvodnji. Postoje znakovi slabljenja produktivnosti rada, a to bi moglo doprinijeti inflatornim pritiscima, rekao je Fink.
Ovo je još jedno mjesto gdje će Njemačkoj biti potrebna tranzicija u narednim godinama kako bi njena ekonomija ostala okretna i rastuća, rekao je Fink. Regulacija stvara nefleksibilnost na tržištu rada, usporavajući razvoj sektora niskih plata. Ovo može natjerati kompanije da se bave većom automatizacijom ili proizvode više robe izvan Njemačke. “Tu mora postojati neka vrsta kompromisa, a jasno je da je fleksibilniji sektor rada ključna tačka na agendi reformi”, rekao je Fink.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!