U srijedu 21. juna bit će održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti razmatran Prijedlog Zakona o izmjenama zakona i drugih propisa Republike Srpske. To je najavio predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić ističući da će se time regulisati da se u Službenom glasniku ne objavljuju odluke visokog predstavnika, jer on, kako navode, "nema legitimitet". Najave NSRS-a ali  i dešavanja u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine komentarisali smo sa profesorom ustavnog prava, Kasimom Trnkom.

Šta će značiti ovakva odluka ukoliko je NSRS donese prekosutra?

To znači direktno suprotstavlja izričitim odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma. U članu 1. se kaže da je BiH demokratska država koja funkcioniše na principu vladavine prava, vladavine zakona. Praktično su obavezni svi da se pridržavaju toga. U samom Ustavu BiH ima izričita odredba da su niži nivoi vlast u dužnosti da provode odluke institucija Bosne i Hercegovine. Pošto odluke visokog predstavnika imaju karakter odluka institucija BiH, te stoga njihovo objavljivanje postaje sastavni dio ustavnog poretka – znači da je njihovo onemogućavanje antiustavno djelovanje.

NSRS je do sada osporavala legitimitet Schmidta. Da li je najavom ovog prijedloga zakona OHR postao psoran za vlasti u RS-u?

Oni koriste bilo kakav alat koji može biti u funkciji politike disolucije i razaranja institucija BiH. Vlasti u RS-u kao potpisnici Aneksa 10 obavezali su se da će sarađivati sa visokim predstavnikom. Ovog puta osporavaju navodno njegovo imenovanje. Nije bila potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija da bi se imenovao Schmidt.

Dodik žestoko kritikovao Konakovića: Da ima znanja u politici, kao što nema…

Ko je na potezu ukoliko NSRS donese ovu odluku? Kakvu reakciju treba očekivati iz OHR-a?

Ovo je jedan potez u mozaiku poteza koje poduzim NSRS u svom konceptu rušenja institucija BiH. Dosta radikalno to rade i čini mi se da nemamo uvijek adekvatne odgovore na njihove poteze. Te odgovore ne osigurava ni sam visoki predstavnik koji ima ta ovlašetanja, ali ne osiguravaju ni Dodikovi partneri, stranke “Trojke” ili “Osmorke”. Međunarodna zajednica, također, vrlo blago gleda na poteze NSRS-a.

Je li Dodikova secesionistička retorika samo za internu upotrebu, s obzirom na raspoređivanje kadrova SNSD-a u državnim institucijama?

On gleda da iskoristi gdje šta može za svoje potrebe. Dodik instalira svoje kadrove da blokira institucije BiH, on vrši pritisak na sudije Ustavnog suda.

Konstantno slušamo optužbe kako Dodik ruši temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok on sve vrijeme poziva na poštivanje “izvornog Daytona”. Ko je bliži Dejtonskom mirovnom sporazumu u ovom trenutku?

Kad bi to bilo tačno Dodik bi onda mora preuzeti niz obaveza koje proizilaze iz Daytona. Vlasti u RS-u se pozivaju na jednu jedinu odredbu iz člana 3 gdje se govori o tzv. klauzali prezumpcije nadležnosti u korist entitet gdje se kaže da sve ono što nije predviđeno kao nadležnost institucija Bosne i Hercegovine pripada entitetima, ali se pri tome zanemariva čitav niz odredbi koje ih također obavezuje. U istom članu se navodi da će država BiH bez saglasnosti entiteta preuzeti nadležnosti kad je potrebno za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Također, kad je potrebno provesti anekse od 5 do 8, a to su ljudska prava i povratak izbjeglica, ne treba nikakva saglasnost entiteta. Na drugom mjestu se navodi da Parlamentarna skupština BiH donosi Izborni zakon. Ne sljedećem mjestu u Ustavu BiH piše kako će entiteti odmah po stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma započeti pregovore o prenosu nadležnosti na institucije BiH. Onda ako bi Dodik htio provesti Dejtonski sprazum morao bi vratiti sve izbjeglice i raseljene osobe na teritoriju RS-a, zatim bi on i drugi akteri iz Federacije dužni bili sprovesti Aneks 9 koji govori o tzv. javnim korporacijama.

OHR upozorava vlast u RS: Trebaju biti svjesni da će ploviti u uzburkanim vodama

Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je održao vanrednu sjednicu na kojoj je razmotrio vanredne okolnosti u kojima se Ustavni sud našao zbog političkih pritisaka na potpredsjednika Zlatka M. Kneževića. Ukinuta je mogućnost odgađanja sjednica. Šta će to značiti za rad Suda?

Ne vjerujem da je to veliki domet te odredbe. U današnjoj situaciji kad fali troje sudija to znači da je dosta kritična situacija ako se ne bude išlo u popunjavanje. Očigledno vlasti u RS-u nemaju namjeru popunjavanja.

Nakon poziva NSRS-a, Zlatko Knežević kao jedini sudija iz ovog entiteta u Ustavnom sudu BiH potvrdio je kako će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju, te je kazao da očekuje da ta procedura bude završena do kraja godine. Šta će to značiti za funkcionisanje Ustavnog suda?

Poznavajući kolegu Kneževića kao čovjeka sa ličnim integritetom očekivao sam da neće poduzimati ovakve radnje. Ali je on krenuo u “elegantan izlaz”. Do kraja godine se može još štošta rješavati. Sigurno njegovim odlaskom Ustavni sud će biti oštećen jer je Knežević vrstan pravnik. Pogotov je nedostatak da neće biti nijedan sudija iz Republike Srpske što dovodi u pitanje legitimitet Ustavnog suda jer nije reprezentativan.

Može li sudija Ustavnog suda biti opozvan ili smijenjen od entitetskih vlasti?

Ne. Koncept ustavnog sudstva je takav da bude maksimalno zaštićen od političkih pritiska. NSRS ili Parlament FBiH biraju sudije Ustavnog suda BiH ali ih ne mogu opozvati. Sudija kad se izabere ostaje do penzije, ili dok ne podnese sam ostavku ili ga kolege smjene konsenzusom, ali se to može desiti saao u slučaju osuđujuće presude.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad