Vijest o katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini odjeknula je širom svijeta. Mnogi se pitaju da li je sve moglo da bude preduprijeđeno, te jesmo li mogli da naučimo na onim od deceniju prije. O ovome je za N1 govorila Martina Egedušević, profesor na Univerzitetu u Exeteru, koja je doktorirala na hidrologiji šumskog pokrivača u smislu utjecaja na smanjenje rizika od poplava.
“Mislim da smo sigurno dobili neke preporuke nakon poplava na cijelom Balkanu 2014. godine, gdje su klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji sve češći i zahtijevaju kombinaciju preventivnih i hitnih mjera. Neki ključni koraci su jačanje infrastrukture, gradnja nekih otpornijih sistema, koja podrazumijeva prilagođavanje klimatskim promjenama, zatim, efikasnije korištenje zemljišta. To znači da mi ne koristimo sve raspoložive površine za gradnju, nego imamo obzira i prema samoj prirodi, stanovništvu i mobilizaciji samih resursa”, kaže naša sagovornica.
Jedna veoma bitna stvar je, dodaje, i obrazovanje i sama svijest o poplavama.
“Moramo edukovati stanovništvo o opasnosti od poplava i preventivnim mjerama koje su ključne. Ne može svaki stanovnik da čeka da bude zbrinut. Oni će, svakako, da budu zbrinuti, ali u smislu da mogu da preuzmu neke mjere tokom ovih situacija koje se dešavaju s poplavama, na primjer, da zaštite svoju imovinu ako je to moguće. Treba da krenemo više ka tim prirodnim rješenjima – obnavljanje šuma, močvara i drugih eko-sistema koji mogu da upiju višak vode, a mogu i dugoročno da donose kontrolu poplava, odnosno, da ublažavaju poplavne talase”, kaže Egedušević.
Evidentno je, podsjeća, da se klimatske promjene dešavaju, ali za njihovo suzbijanje ključ je u prilagođavanju.
“Dakle, bitno je da vlada ta klimatska adaptacija i da zajednica razvija dugoročnu strategiju za prilagođavanje klimatskim promjenama. To uključuje, ustvari, integraciju i otpornost na poplave, u odnosu na te razvojne planove.
Svi znamo da vlade ne razmišljaju previše dugoročno. Uglavnom je to samo pet godina nekih planova, ali mislim da nijedna katastrofa, pa ni same poplave, ne poznaju ove granice”, kaže.
No, od koga je najbolje da BiH uči?
“Mislim da ljudi iz BiH, ali i Srbije odlaze u Holandiju, da nauče određene lekcije i da se prenesu iskustva. Holandija je jedna jako razvijena zemlja, i ide na najbrži mogući način progresivno ka suzbijanju poplava i nudi najbolja rješenja gdje se može mnogo naučiti. Ali, sada su sva rješenja, po meni, nekako specifična za svaku zemlju i onda mi, zapravo, trebamo da nešto što naučimo adaptiramo na svoju zemlju. Po meni bi bilo najbolje da se mi regionalno, što više, povezujemo, kao države ex Jugoslavije, ali da, naravno, imamo u vidu i to da možemo da učimo od ostalih”, stava je Egedušević, koja zaključuje da BiH, definitivno, ima ljude koji znaju da se bore s katastrofama, ali s druge strane, BiH ne stvara nove kadrove.
Podsjećamo, sinoć je zadugo u noć padala jaka kiša koja je do jutra napravila ogromne materijalne štete u nekoliko dijelova Bosne i Hercegovine. Osim toga, zabilježene su i ljudske žrtve i trenutno zvanične informacije govore da je potvrđeno u cijeloj BiH 20 stradalih (17 u Jablanici i troje u Fojnici) dok se 20 do 40 osoba vode kao nestale pod vodom ili u ruševina.
Osim Jablanice koja je najviše pogođena, ništa bolja situacija nije ni u Fojnici kao ni u Kiseljaku, Kreševu i Konjicu.
Osim toga, porodice prijavljuju i veliki broj nestalih osoba budući da su u Jablanici u velikom broju aktivirana klizišta koja su doslovno zatrpala kuće i druge objekte.
Zbog svega navedenog, blokirana je i putna komunikacija na jugu i centralnoj BiH.
Potpuna obustava saobraćaja je na magistralnom putu Sarajevo-Mostar budući da je cesta uništena, a kao alternativni pravci navedeni su putevi preko Bugojna i Foče.
Kako bi se pomoglo unesrećenim u poplavama, organizacija Pomozi.ba otvorila je humanitarni broj. Tako pozivom na 17 039 donirate 2 KM. Detaljnije o toj akciji čitajte na ovom linku.
Sve informacije pratite u našem LIVE BLOGU.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!