Interesi Kremlja u Bosni i Hercegovini “sežu do bosanskog rata i njegovih direktnih posljedica”, a jedna od njih je “obostrano koristan odnos” između Rusije i entiteta Republike Srpske, navodi se u analizi objavljenoj na stranici Emerging Europe.

Kako se navodi na početku analize koju potpisuje Martin Penov, kraj 2022. godine obilježila je “velika prekretnica” za Bosnu i Hercegovinu kada je država 15. decembra dobila status kandidata za Evropsku uniju nakon veoma dugotrajnog i “problematičnog” procesa i sada dalje radi na evropskoj integraciji “u pravnim okvirima Dejtonskog sporazuma”.

“Međutim, kada je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine, potresi sukoba odmah su se osjetili širom Balkana. Bosna, zemlja koju su mučile unutrašnje podjele zbog statusa quo koji je uslijedio nakon završetka jugoslovenskih ratova, pokazala se posebno ranjivom,” navodi Emerging Europe.

“Poligon za interese Zapada i Rusije”

Dok je dugo očekivani status kandidata za članstvo u EU donio olakšanje za građane, tenzije u zemlji i dalje traju, a dana 8. januara, dan uoči kontroverznog državnog praznika Republike Srpske, njen predsjednik Milorad Dodik odlikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“To je izazvalo bijes kako u zemlji tako i među kreatorima politike EU – udar na izglede zemlje za članstvo u EU,” navodi se.

Također se ističe da BiH kasni u usvajanju zapadnih sankcija Rusiji i još nike ukinula bezvizni režim za ruske državljane.

“Razlog tome, međutim, nije podrška Rusiji, već nedostatak jednoglasnosti među njena tri konstitutivna naroda – Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Decenijama je zemlja bila poligon za interese Zapada i Rusije. Republika Srpska, jedan od dva entiteta koja čine zemlju, dugo je bila u središtu ruskih ciljeva u regionu”, navodi se.

Obostrano koristan odnos

“Interesi Kremlja u Bosni sežu do rata u BiH i njegovih direktnih posljedica. Rat je učvrstio bilateralne odnose Rusije sa Srbijom Slobodana Miloševića, a time i bosanskim Srbima – koje je obje podržavala”, navodi se, uz objašnjenje da je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i stvaranja tročlanog Predsjedništva u BiH “Rusija iskoristila svoje prijateljske odnose sa bosanskim Srbima da blokira ključne reforme potrebne za pristupanje zemlje zapadnim institucijama kao što su NATO i EU”.

Ističe se da zemlju čini posebno ranjivom na uplitanje izvana to što se predstavnici sva tri konstitutivna naroda moraju dogovoriti prije nego što Predsjedništvo može zauzeti stavove.

“Dodik i Putin smatraju da je odnos obostrano koristan. Rusija ima historiju podržavanja, pa čak i ohrabrivanja prijetnji Republike Srpske da se otcijepi od Federacije. Također je doveo u pitanje presude Međunarodnog krivičnog suda protiv zvaničnika bosanskih Srba. Zauzvrat, Dodik i njegova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata blokiraju vladu da se uskladi sa zapadnom vanjskom politikom o temama kao što su sankcije i rezolucije Generalne skupštine UN-a”.

Navodi se da su ruski ciljevi u konačnici “suzbijanje zapadnog utjecaja u BiH” te da je ovaj odnos između Dodika i Putina isključivo baziran na pogodnosti jer obojica imaju koristi od slabljenja bh. institucija i evropskog angažmana u politici zemlje.

Ocjenjuje se da bi i Kremlj i Republika Srpska imali koristi od okončanja evropskog nadzora nad zemljom i da su u svrhu tog cilja na meti Ured visokog predstavnika i međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH “na koje se EU oslanja da utiču na reforme”.

“Sve veće podjele između prozapadnih i antizapadnih snaga gurnule su Republiku Srpsku dublje u rusku orbitu. Kako zemlja bude težila članstvu u EU, sukobi će se vjerovatno povećati, dovodeći u pitanje stabilnost i budućnost Bosne”, dodaje.

Prepreke u integracijama

Zbog svega navedenog se postavlja pitanje: šta to znači za izglede BiH a postane članica EU?

Navodi se da, s jedne strane, strukturna pitanja koja muče ovu balkansku zemlju nisu ništa novo te da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU još u februaru 2016. godine, ali je status kandidata dobila tek šest godina kasnije a da je jedna od glavnih prepreka na tom putu bio i “etnički sastav tročlanog predsjedništva koji je bio u suprotnosti sa zakonima EU o pravima manjina”.

“U svojoj borbi da zadrži povjerenje među narodima Zapadnog Balkana, EU je ostavila po strani određena pitanja za neki kasniji datum. Mnogo veći problem su, međutim, etničke tenzije koje nikada nisu razriješene nakon završetka neprijateljstava 1990-ih”, navodi se.

Član Evropskog parlamenta Andrej Kovačev, koji je veći dio svoje parlamentarne karijere proveo baveći se regijom Zapadnog Balkana, izjavio je za Emerging Europe da je BiH “postigla napredak na svom putu ka EU, međutim još mnogo posla treba da se uradi kako bi biti u skladu s evropskim vrijednostima”.

“Moraju se završiti ustavna i izborna reforma i vlasti trebaju u potpunosti uskladiti zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU, posebno vlasti u entitetu Republika Srpska”, dodaje on.

“Aktuelno rukovodstvo RS ostaje najveći izazov za zemlju”

Dok je bosansko rukovodstvo učinilo korake da zadrži zemlju na zapadnoj putanji, Dodikove bliske veze s Putinom odražavaju društvena mišljenja o Rusiji. Zatim se u analizi citiraju podaci iz studije Međunarodnog republikanskog instituta u kojoj je navedeno da samo 27 posto Bošnjaka i 39 posto bosanskih Hrvata ima pozitivan pogled na Rusiju, u poređenju sa 89 posto bosanskih Srba, “što odražava percepciju javnosti u samoj Srbiji”.

Kovačev je naglasio da će biti potreban konsenzus da bi Bosna nastavila evropski put.

“Potreban je sveobuhvatan i otvoren dijalog i saradnja unutar zemlje, kao i konsenzus o punoj podršci Ukrajini kako bi se podigao njihov euroatlantski profil. Ove stavke se čekaju dugo vremena i politička klasa Bosne i Hercegovine duguje građanima koji u velikoj većini već dugi niz godina očekuju evropske integracije”, izjavio je.

Na kraju analize se navodi da će unutrašnje podjele koje su još uvijek prisutne u bh. politici biti teška bitka za rukovodstvo zemlje, te da, iako je članstvo u EU godinama bila glavna težnja zemlje, nedavno davanje statusa kandidata sada više nije veliki razlog za slavlje.

“Aktuelno rukovodstvo Republike Srpske ostaje najveći izazov za zemlju i izazov koji EU ne može sebi priuštiti da ignoriše. Ako evropski lideri žele da se BiH pridruži EU, morat će osigurati da otvoreni dijalog prevlada nad nasiljem i da Bosanci ne izgube nadu da će se njihova zemlja pridružiti Uniji”, navodi se na kraju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad