Zastupnici Evropskog parlamenta nisu usvojili amandmane o konstitutivnosti, koje su predložili hrvatski eurozastupnici. Samo izvješće Evropskog parlamenta o BiH usvojeno je sa 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržana. Evropska unija spremna je našoj zemlji dati status kandidata, ali 14 prioriteta postavljenih 2019. moraju biti ispunjeni. No, nismo ni blizu toga, jer dogovora nema gotovo ni o čemu. Naši koraci provedbi reformi, reklo bi se, trenutno nisu ni ni dječiji.

Da li zbog podstreka ili je stvarna ocjena, Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi sinoć kaže kako je BiH od 2018. napravila značajne korake na putu ka EU, ali većina suštinskih pitanja su i dalje na čekanju. 14 prioriteta zadanih prije dvije godine, nisu ispunjena. EU čeka, BiH ništa ne rješava

“Mi u Komisiji spremni smo da odradimo naš dio posla i damo status kandidata. Ali očekujemo da BiH ispuni svoj dio toga, uključujući 14 ključnih prioriteta. Ja ću održati svoje obećanje, ako BiH pokaže svoje rezultate“, rekao je Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje.

Prioriteti su podijeljeni u četiri područja, demokratija i funckionisanje institucija, vladavina i osnovna prava, te reforma javne uprave. Prvo područje, od 5 uslova i sedam poduslova, realizovali smo dva djelimično. Vladavina prava, 3 uslova i 6 poduslova, niti jedan nije ispunjen. Osnovna prava, 5 uslova, jedan ispunjen, Reforma javne uprave, jedan uslov, niti jedan ispunjen. Tek juče Savjet ministara BiH usvaja Zakon o VSTV, što je jedan od prioriteta, ali bez podrške ministara iz Republike Srpske. Zbog toga ide sve u amandmansku fazu. Pitanje je kako će sve proći u Parlamentu BiH. A za predsjedavajućeg Tegeltiju, EU stalno postavlja neke nove uslove.

“Komesari ovdje, kada su dolazili u novembru rekli da, da ne imenujem pojedinačno, su tri zakonska rješenja kao uslov za dobijanje kandidatskog statusa. Nije ni stigla Nova godina, već u januaru je bio dodat na ta tri uslova i četvrti uslov, taj tzv. Izborni zakon“, rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

Upravo, pored izmjene Ustava, sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, izmjene Izbornog zakona su jedan od najvažnijih prioriteta. O ovome su posebno govorili evropski zastupnici iz Hrvatske koji nisu zadovoljni izvještajem, a nisu prihvaćeni ni njihovi amandmani na izvještaj.

“Da bi se osigurala većina glasova za Izvješće, dogovoren je kompromis koji predvladava u korist onih koji favoriziraju samo koncept vladavine većine. Pod jakim pritiskom lijevog spektra Evropskog parlamenta, Izvješće uopće ne spominje pojam konstitutivnih naroda“, izjavila je Željana Zovko.

“Parlament odbija prihvatiti činjenicu da je BiH tronacionalna država, da ima tri konstitutivna naroda i tako negira identitet onih koje bi trebao uvažavati i slušati”, kazala je Ruža Tomašić.

“BiH je država koja teško ostvaruje komunikaciju unutar sebe, tako i prema vani najčešće ne govori jednim jezikom. Kako vrijeme prolazi, nefunkcionalni Dejtonski poredak održava status quo, dopuštajući političkim elitama sve jaču kontrolu nad sve manje ekonomskih resursa“, istakao je Tonino Picula.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozdravlja odluku Evropskog parlamenta koji je odbio amandmane o konstitutivnosti, poručivši da je ovo jasna poruka Zagrebu, koju treba primiti k znanju. Hrvatskim europarlamentarcima odgovorio je i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denis Zvizdić iz SDA koji kaže kako se o BiH može razgovarati samo ukoliko se poštuje njen suverenitet, teritorijalni integritet i traži efikasan model za brzi napredak na putu EU i NATO integracija, povoljan poslovni ambijent i drugo. Sve ostalo je za njega populizam. Za njegovog stranačkog šefa, priča o promjenama mora biti proširena. Njegovi dogovori sa Draganom Čovićem, za njega su izgubili smisao.

“Ja sam ga kanio napustiti prije pola godine, a onda smo ipak nešto pokušavali i nije išlo. Ovo se mora raširiti, radi se o sudbini svakog čovjeka u BiH, a ne o predstavnicima SDA i HDZ“, naglasio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

“Nama pomoć očito treba, ali doista ćemo mi to riješiti, nema ko drugi to riješiti. Ja se nadam da će Interresorna radna skupina koncem ovog mjeseca, ponuditi nešto zastupničkom domu i Domu naroda“, izjavio je Nikola Lovrinović, Zajednička komisija za EU integracije (HDZ).

No, s obzirom da Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona nije ni zasjedala, a 1. juli je za sedam dana. Taj put ka izmjenama je takav, da se već sumnja kako naredne godine izbora neće ni biti.

“Pola je neizborne godine, apsolutno skoro ništa se nije uradilo unutar Interresorne radne grupe, niti unutar vladajuće koalicije, da se promjeni Izborni zakon i unaprijedi izborno zakonodavstvo, kako bi sljedeće godine imali fer i poštene izbore“, naglasio je Branislav Borenović, Zajednička komisija za EU integracije (PDP).

EU će čekati, jer njoj je svejedno kada će BiH dobiti status kandidata. Nama nije svejedno, jer perspektiva BiH u EU je prioritet, još samo da to prepoznaju i nosioci vlasti.