Borut Pahor u Sarajevu
"EU prolazi kroz sporo umiranje, kad Crna Gora uđe ništa se dugo novo neće desiti"

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor upozorio je danas u Sarajevu da bi nakon očekivanog ulaska Crne Gore u Evropsku uniju mogao uslijediti dug zastoj u procesu proširenja na ostatak zapadnog Balkana.
Govoreći na Forumu o geopolitici i geoekonomiji u oblikovanju novog globalnog poretka, ocijenio je da Evropska unija trenutno nema dovoljno političke snage i volje za ozbiljnije proširenje, zbog čega države regiona moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu budućnost.
"Poslije Crne Gore dugo se ništa neće desiti"
Pahor je kazao da proširenje Evropske unije na zapadni Balkan predstavlja geopolitički interes Evrope, ali da između deklarativne podrške i stvarne spremnosti postoji velika razlika.
"Ja čestitam Crnoj Gori, samo znam da poslije Crne Gore do puno vremena ništa neće se desiti", izjavio je Pahor.
Objasnio je da Evropska unija trenutno procjenjuje da je postojeći nivo mira u regionu dovoljan da se proširenje odgađa.
Prema njegovim riječima, takav pristup mogao bi se pokazati opasnim ukoliko dođe do narušavanja stabilnosti.
"Prvo mislim da nema političkog interesa i nema političke snage i nema političke volje", rekao je govoreći o proširenju.
Pahor smatra da bi snažnija Evropska unija mogla mnogo odlučnije pristupiti integraciji zapadnog Balkana, koji je, kako je istakao, geografski i ekonomski mali prostor.
"Evropska unija prolazi kroz sporo umiranje"
Govoreći o stanju unutar Evropske unije, Pahor je podsjetio na ocjene bivšeg predsjednika Evropske centralne banke Marija Draghija o slabljenju evropske konkurentnosti.
Prema njegovim riječima, Evropa zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, dok je provođenje najavljenih reformi presporo.
Za opis sadašnjeg stanja upotrijebio je izraz "slow agony", koji je tokom diskusije preveden kao "umiranje na rate".
"Ja mislim da je to dobra deskripcija situacije u kojoj se nalazi Evropska unija danas", kazao je.
Istakao je da i dalje vjeruje u evropsku ideju, koju smatra jednim od najvećih dostignuća evropskog kontinenta.
"Prva, oduvijek sam shvatio i danas tako mislim da je Evropska unija, evropska ideja, nešto najbolje što se desilo našem starom kontinentu", rekao je.
Pahor se založio za koncept Sjedinjenih Država Evrope, odnosno snažnije političko povezivanje evropskih država.
Ipak, priznao je da su izgledi za ostvarenje takve ideje danas manji nego prije 25 godina.
"Ko zapravo vodi Evropsku uniju?"
Pahor je ukazao i na problem političkog odlučivanja u Evropskoj uniji, poredeći njenu institucionalnu strukturu s velikim svjetskim silama.
Podsjetio je da Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina imaju lidere s jasno definisanim izvršnim ovlaštenjima.
"Ko vodi Evropsku uniju? Je li to predsjednik Vijeća? Je li to predsjednica Komisije?", upitao je.
Ocijenio je da evropske institucije nemaju jednake izvršne kapacitete kao rukovodstva najvećih svjetskih sila, što otežava donošenje strateških odluka.
Govoreći o mogućim pravcima razvoja EU, upozorio je na jačanje suverenističkih politika i sve izraženije oslanjanje država članica na vlastite interese.
Francuska i Njemačka kao veliki izazov
U završnom dijelu rasprave Pahor se posebno osvrnuo na finansijske probleme Francuske i moguće političke promjene nakon izbora.
Upozorio je da bi izostanak fiskalne discipline i rast javnog duga mogli otvoriti ozbiljna pitanja o budućnosti evropskog ekonomskog sistema.
Podsjetio je na grčku dužničku krizu i ulogu Njemačke u njenom rješavanju, postavljajući pitanje kako bi Berlin reagovao na slične probleme u mnogo većoj državi poput Francuske.
Pahor smatra da bi ekonomski i politički izazovi tokom 2027. i 2028. godine mogli dovesti do preispitivanja budućeg uređenja Evropske unije.
Istovremeno nije isključio mogućnost da upravo takve krize potaknu novi pristup geopolitičkom proširenju.
Region mora više raditi na pomirenju
Pahor je poručio da zemlje zapadnog Balkana ne smiju čekati da Evropska unija riješi sve njihove probleme.
Naglasio je važnost regionalne saradnje, pomirenja i zajedničkog ekonomskog razvoja.
"Da sami paze na mir, sigurnost, ekonomski napredak", poručio je, objašnjavajući šta bi trebalo biti prioritet državama regiona.
Prema njegovim riječima, države zapadnog Balkana trebaju nastaviti evropski put, bez obzira na to koliko će Unija biti spremna za proširenje.
"Ja sam uvijek vjerovao da je taj region region napretka, samo treba imati i to historijsko iskustvo da može krenuti drukčije ako se ne ide prijateljskim i inkluzivnim putem", zaključio je Pahor.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare