Iz mjere u mjeru vlasti u Republici Srpskoj nastoje ograničiti slobodu medija, a iz saopštenja u saopštenje predstavnici međunarodne zajednice vlast pozivaju da od toga odustane. „Kritički glasovi su pod pritiskom“, rečeno je iz usta međunarodnih predstavnika na diskusiji u Banjaluci. Pitanje je ko je te izjave čuo, jer ključni donosioci odluka diskusiji nisu ni prisustvovali.

Kriminalizacija klevete, zakon o stranim plaćenicima – lista kojom vlasti u Republici Srpskoj guše medijske slobode samo se širi, jednakom brzinom kojom se širi i količina apela koju vlastima upućuju predstavnici međunarodne zajednice.

“Saglasan sam sa vama da ne postoje garancije da će nas vlast slušati. Ali mislim da naše prisustvo ovdje, a ovdje su danas predstavnici gotovo pola Evropske unije zbog čega se nadam da ćemo poslati važnu poruku i da će je čuti oni koji trebaju”, poručio je iz Banjaluke Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Hoće li i da li su predstavnici vlasti Sattlerove poruke čuli veliko je pitanje, s obzirom na to da predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske nije stigao na početak diskusije, a ni značajniji članovi Vlade događaju takođe nisu prisustvovali.

“Poenta onoga što mi govorimo je da se to nije trebalo uopšte učiniti i da se medijima mora osigurati nesmetan rad”, rekao je Brian Aggeler, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

Uprkos svim apelima međunarodnih predstavnika, vlast ide dalje pa u skorom roku planira donošenje i zakona o medijima. Imena i način sastava članova radne grupe Vlada ne otkriva ni nakon upita sa kraja septembra. Ne postoji rok za izradu zakonskog rješenja u čijem pisanju učestvuje i Sandra Gojković Arbutina, urednica Nezavisnih novina koja ključnim smatra osiguranje transparentnosti vlasništva u medijima, ali i registar. Ipak u grupi ne sjede svi kojih se ovo pitanje tiče.

“Mi smo pitali zašto nema kolega koji rade za redakcije sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer će se i na njih odnositi takođe ovaj zakon. Odgovor je bio da su pozvane redakcije samo sa sjedištem u Republici Srpskoj”, kaže Gojković Arbutina.

Ali ni sve najveće redakcije sa sjedištem u Republici Srpskoj nisu dobile poziv od Vlade da se uključe u pisanje zakona, pa je utisak da je vlast nastojala izbjeći one koji je najčešće kritikuju. A oni koji postavljaju pitanja koji vlastima nisu po volji sve češće su na meti javnih prozivki, uvreda, ali, po priznanju predsjednika i praćenja.

“Još mi je, samo zato što ovdje pred ovim mikrofonom inače vam sve nisam rekao. Je li vi mislite da mi nemamo službu koja vas prati šta radite? – Šta sam to uradila? – Šta niste uradili, vi ste subverzivni antidržavni element ovdje, vas treba zabraniti”, rekao je u četvrak, novinarki N1, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Taj Dodikov istup posljednji je primjer zbog kojeg njegovo izvinjenje traže evropska udruženja. Za Ivanu Korajlić i ovakvi javni istupi, ali i zakonska rješenja o kojima se govori imaju isti cilj.

“Da se uguši bilo kakva kritika i da se potpuno pod kontrolu stave i oni nezavisni mediji koji su preostali, koji nisu pod uticajem vlasti u Republici Srpskoj”, kaže Korajlićeva.

Predsjednik Vlade nakon potpuno drugačije diskusije, ali takođe održane uz podršku Evropske unije hvali se kako sa novinarima nije imao direktne sukobe, ali i otkriva zašto nije išao na diskusiju o medijskim slobodama.

“Zato što je iza meta i pikado. Znate ko je to koristio? Izvinite, ako ne znate onda niste dobar novinar. Malo vidite u kom rovu su se nalazile slike i taj pikado u tom rusko-ukrajinskom sukobu i koga su ti i ko su ti koji su gađali te, to, ljudi morate malo neke stvari da posmatrate šire”, obrazložio je Radovan Višković.

Ipak usvojena zakonska rješenja brani, kao i namjeru za donošenje Zakona o medijima. To je kaže potrebno i zbog onih koji kao novinari zarađuju, a nigdje nisu registrovani. Objašnjavajući namjere premijer, koji bi da uredi medijsku oblast, pokazao da ne barata vrstama medija, pa je govoreći o zaradama koje ostvaruju blogeri osuđivao zapravo botove.

“Ja kad sam čuo da ljudi tamo na tim botovima na osnovu pregleda ili više ne znam čega, sviđa se il ne sviđa, ostvare po nekoliko desetina hiljada maraka na mjesečnom nivou, dobro ste čuli, desetina hiljada maraka, mogu vam navesti ime i prezime, a vi to savršeno znate, onda vi treba da se zapitate šta vi radite. Uzmite mobilni telefon, pravite te botove igrajte se i vi pa zarađujte i vi taj novac”, poručio je novinarima premijer Republike Srpske.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad