Eurosong kao odraz dešavanja u svijetu: “I BiH je ratnih godina dobila veliki aplauz, a onda smo dobili embargo na odbranu”

Vijesti 09. maj 202412:32 0 komentara

Pooštrene mjere sigurnosti u Malmeu zbog izbora za pjesmu Evrope. Na događaju se očekuje oko 100.000 ljudi. Najavljeni protesti zbog rata u Pojasu Gaze i učešćem Izraela na festivalu. Šta će i ko na ovogodišnjoj Euroviziji biti u prvom planu? Eurovizija kao sredstvo kulturne diplomatije, reprezentacije nacionalnih identiteta, od kulture do spektakla. Hoće li i ove godine poslužiti za oblikovanje poželjnog društva Evrope? Za Novi dan govore Amir Džan Alić - marketing stručnjak, Dejan Kukrić - nekadašnji član bh delegacije Eurosonga i Milica Fajgelj – producentica delegacije Srbije.

Nakon polufinalne večeri u završnicu takmičenja su prošle tri ex-Yu zemlje – Srbija, Hrvatska i Slovenija. Kako se to desilo na Titov rođendan, na društvenim mrežama su se pojavili komentari kako bi “Tito bio ponosan”.

Ipak, ovogodišnji Eurosong pomalo je zasjenila sigurnosna situacija, odnosno protivljenje učešću Izraela s obzirom na rat u Gazi.

Fajgelj, koja se javila direktno iz Malmea, kazala je kako joj je ovo 11-ti put da je dio Eurosong priče, ali da joj se situacija ove godine u Švedskoj čini pomalo “sterilnom”.

Da li zbog sigurnosne situacije ili činjenice da se radi o Švedskoj, koja je kulturološki malo “hladnija” zemlja, ali cijeli događaj je koncentrisan na nekoliko određenih lokacija za razliku od prijašnjih godina “kada je cijeli grad bio naš i bili smo bezbrižniji”.

Da li je to uzrokovano nastupom Izraela, što je izazvalo proteste s obzirom na situaciju u Gazi?

“To je baš jedna diskutabilna tema”, ističe Fajgelj, i nastavlja kako postoje i drugi aspekti, kao onaj da je Rusija banovana iz takmičenja a Izrael nije, iako su obje zemlje u ratu.

Novac igra glavnu ulogu, Izrael financira firme, cijelu Euroviziju, možda i s te strane su još tu”, zaključuje.

Dejan Kukrić, nekadašnji član delegacije Bosne i Hercegovine na Eurosongu, javio se video linkom iz Beograda s komentarom na nastupe zemalja bivše Jugoslavije koje su prošle dalje u finale, a što je uzrokovalo val ushićenja širom regije.

“Drago mi da su zemlje bivše Jugoslavije prošle u finale, s obzirom da BiH ne učestvuje, tako da imamo neku satisfakciju, navijamo za komšije”, kaže Kukrić.

“Pozitivan haos na pozornici”

Podsjetio je kako nijedna od ovih zemalja nije prošla u Malmeu 2013., i u šaljivom tonu dodaje kako su se domaćini ove godine iskupili.

“Ne, prošli su jer su trebali. Baby Lasagna je napravio pozitivni haos na pozornici, dobra energija, imaju pobjednički polet i nadam se da će ga zadržati do subote. Iako su favoriti ne trebaju se uljuljkati”, naglasio je Kukrić i dodaje kako je ovo možda dobra prilika da se Eurosong vrati u Zagreb naredne godine.

Što se tiče predstavnice Srbije, nastavlja, imala je autentičan nastup, posebnu interpretaciju, lijepo oblikovanu, a u smislu režije dobila je neku novu dimenziju u polufinalnoj noći.

Izrazio je i zadovoljstvo prolaskom Slovenije u finalu.

Alić je iz studija u Sarajevu komentirao činjenicu da Bosna i Hercegovina već dugi niz godina nije dio Eurosong priče, primijetivši kako, iako neki umanjuju značaj ove manifestacije, to jeste veliki propust.

Ne možemo dovoditi u dilemu to da li je Eurosong bitan za jednu zemlju i njen identitet, taj događaj gleda 200 miliona ljudi, gdje se spominje ime te zemlje, što govori koliko je to bitno. Muzika je nešto kao sport, treba se prezentirati vani. Za razliku od sportskih takmičenja, ovo je jedino muzičko takmičenje gdje se muzičari mogu predstaviti vani”, pojašnjava.

Složio se da, iako EBU podvači često da je ovo antipolitički događaj, politika ipak ima svoje prste u Eurosongu, kao uostalom i u Olimpijskim igrama ako govorimo o sportskom aspektu.

Učešće Izraela i rat u Gazi?

Alić smatra kakao se stav EU ogleda i kroz Eurosong, odnosno EBU. Uporedio je to sa stavom naspram Rusije, odnosno banovanje ove zemlje iz takmičenja nakon početka rata u Ukrajini.

A podsjetio je i na učešće Bosne i Hercegovine tokom ratnih godina i odnos Europe pa i svijeta prema našoj zemlji u to vrijeme.

Imali smo najduži aplauz, aplaudirano je BiH kao nezavisnoj zemlji, a onda dobijemo embargo da se sami branimo. Dobili smo veliki aplauz ali nismo dobili bodove”, zaključio je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!