Čelnici 30 članica NATO-a okupili su se danas na samitu u Briselu na kojem bi trebali donijeti odluke o reformama Saveza do 2030., što uključuje prilagodbu izazovima poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena.

Ukopavanje predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u stav da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju današnjeg NATO-summita u Briselu ako se ne promijeni formulacija koja govori o Bosni i Hercegovini, tj. ako se ne spomene Daytonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, ipak je urodila plodom, saznaje N1.

Evropski dopisnik N1 Nikola Radišić danas je u Newsroomu na N1 iznio svoja saznanja o ovome.

“Kako sam saznao, definitivno se Dejton našao u završnoj deklaraciji i u tekstu koji je pripremljen kao i izborna reforma”, naveo je Radišić te dodao:

“Šest dana je, praktično, trajala inicijativa Hrvatske i njihova diplomatska akcija da se upravo ove stavke ubace u završnu deklaraciju”.

Kako je naveo Radišić, Hrvatsku je iznenadio draft završne deklaracije koji je stigao 6. juna u kojem ponovo nisu navedeni Dejtonski sporazum, konstitutivni narodi ni izborna reforma.

“Ovoga puta je Hrvatska smatrala da situacija u Bosni i Hercegovini nije ista kao ranijih godina, odnosno da je situacija pogoršana i nestabilnija. Zbog toga su insistirali da se eksplicitno u završnoj deklaraciji pomene sve ovo. Deklaracija se poziva na Dejton, ali se eksplicitno ne spominju tri konstitutivna naroda, ali znamo da Dejtonski sporazum u stavu 4 upravo o tome govori. Čini se da se Hrvatskoj izašlo ususret time što je u deklaraciji navedena potreba za izbornom reformom, odnosno reformom izbornog zakonodavstva. Nije jasno ko stoji iza brisanja svega ova”, naveo je Radišić.