Evropski sud pravde odlučio je da članica Evropske unije može izručiti osuđenog državljanina EU trećoj zemlji pod određenim okolnostima i ako bi zločin te osobe inače mogao ostati nekažnjen, a odluka je donijeta na osnovu zahtjeva Bosne i Hercegovine za izručenjem osobe iz Njemačke.

U konkretnom slučaju, Bosna i Hercegovina je od Njemačke tražila izručenje jednog bh. državljanina kako bi mogao odslužiti zatvorsku kaznu. Dotična osoba također ima hrvatsko državljanstvo i stoga je državljanin EU.

U presudi se navodi da su bh. institucije 5. novembra 2020. godine zatražile od Savezne Republike Njemačke izručenje osobe inicijala S. M. koja ima hrvatsko, bosanskohercegovačko i srbijansko državljanstvo, u svrhu izvršenja zatvorske kazne u trajanju od šest mjeseci koju mu je presudom od 24. marta 2017. godine izrekao Općinski sud u Bosanskoj Krupi zbog djela korupcije.

S. M. živi u Njemačkoj sa svojom suprugom od sredine 2017. godine i radi tu  od 22. maja 2020. godine, te je pušten na slobodu nakon što je privremeno bio smješten u ekstradicijski pritvor.

Kako se navodi u saopćenju, Visoki zemaljski sud u Minhenu je postavio pitanje da li zakon EU isključuje ekstradiciju, posebno imajući u vidu pravo građana EU da se slobodno kreću i borave na teritoriji država članica, ali i zabranu diskriminacije na osnovu nacionalnosti. Navodi se da njemački osnovni zakon zabranjuje izručenje Nijemaca trećoj državi, ali da zakon EU dopušta razliku u tretmanu između Nijemaca i državljana druge države članice koji stalno borave u Njemačkoj u određenim okolnostima.

Sud u Minhenu je napomenuo da su njemačke vlasti obavijestile Hrvatsku o zahtjevu za izručenje, ali nisu dobile odgovor.

Međutim, prema njemačkom zakonu, dotični pojedinac mogao bi izdržavati kaznu u Njemačkoj ako BiH na to pristane.

“Sud pravde svojom današnjom presudom odgovara da, u toj situaciji, zamoljena država članica (Njemačka) mora aktivno tražiti takav pristanak kako bi se kazna izdržavala na teritoriji te države članice, čime se osigurava da je rizik od nekažnjivosti izbjegnut usvajanjem alternative u odnosu na dotičnog građanina koja je manje štetna po njegovu slobodu kretanja od njegovog izručenja trećoj državi”, navodi se u saopćenju Evropskog suda pravde.

“Ipak, ako se taj pristanak ne dobije, pravo EU (u ovom slučaju, pravo građana Unije da se slobodno kreću i borave na teritoriji država članica i zabrana diskriminacije) ne sprječava zamoljenu državu članicu (Njemačku) da izruči dotičnog državljanina Unije u skladu s međunarodnom konvencijom. U suprotnom bi postojao rizik da dotični pojedinac ostane nekažnjen”, stoji u saopćenju.

Na kraju se napominje da prema Povelji o temeljnim pravima Evropske unije izručenje mora biti isključeno ako postoji ozbiljan rizik da će dotična osoba biti podvrgnuta smrtnoj kazni, mučenju ili drugom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju u trećoj državi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad